Inicijative Dobrodošli! i GOOD uputili su danas zahtjev za uključenjem djece tražitelja azila i djece izbjeglica bez pratnje u odgojno-obrazovni sustav u što kraćem roku. Zahtjev je upućen povodom Međunarodnog dana djeteta i Tjedna globalnog obrazovanja, u sklopu Preporuka za uključivanje djece tražitelja azila i djece izbjeglica u odgojno obrazovni sustav. Naime, djeca bez pratnje roditelja ili zakonskog skrbnika u velikom broju slučajeva nisu uključena u odgojno-obrazovni sustav, iako borave u domovima za odgoj djece i mladeži u gradovima u kojima postoji pristup školama drugoj djeci te ne postoji nikakvo opravdanje da se odgađa ili odbija uključivanje ove djece u škole. Više o reakciji i o svim preporukama pogledajte ovdje.
Osim slučaja male Madine, na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu pokrenut je još jedan postupak protiv Hrvatske zbog nehumanog odnosa prema izbjeglicama. Tužbu je podnio Abdeljalil Daraibou, marokanski državljanin koji je u Hrvatskoj proveo tri godine pokušavajući zadovoljiti pravdu i ostvariti status. Sud je ovih dana zatražio očitovanje hrvatske strane. Abdeljalilov slučaj temelji se na povredi prava na život i prava na čovječno postupanje, kao temeljnih ljudskih prava, s obzirom na to da je teško stradao u požaru u jedinici neadekvatnoj za zadržavanje Postaje granične policije Bajakovo u ožujku 2015. godine. Osim što je on teško ozlijeđen, poginule su dvije osobe koje su se s njim nalazile u prostoriji te je ozlijeđeno i osam policajaca koji su ih spašavali. U tužbi se navodi kako nije bilo učinkovite istrage ovog teškog incidenta. Abdeljalil je nakon incidenta pokušao vise puta ostvariti azil u Hrvatskoj koji mu je svaki puta odbijen. Proveo je vise mjeseci u detenciji, a nakon zadnjeg boravka u detenciji deportiran je u Maroko. Više pročitajte ovdje.
Vlada Unsko-sanskog kantona na izvanrednoj sjednici održanoj u srijedu 14.11. je ocijenila da postoji potreba za pojačanim nadzorom izbjeglica. Zahtijevaju od Međunarodne organizacije za migracije (IOM) da predoči točan broj osoba koje mogu biti smještene u postojećim privremenim prihvatnim centrima – Đački dom, hotel Sedra, Bira, Miral i Trnovi, te da izvještava o svim promjenama koje se tiču kapaciteta za prihvat izbjeglica. Također su zatražili od IOM-a da se izbjeglice smještene u hali Miral u Velikoj Kladuši zbrine u prihvatni centar Ušivak u Hadžićima, a od Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine i policijskih agencija zatražili su da se i dalje vrši pojačana kontrola prijevoznih sredstava koja idu u smjeru ovog kantona, radi kontroliranja dolaska izbjeglica u odnosu na raspoložive kapacitete u prihvatnim centrima.
Problem sa smještajnim kapacitetima u BIH i dalje predstavlja problem te izostaje sustavno rješenje. Podsjetimo, nekoliko stotina izbjeglica koji su danima blokirali granični prijelaz Maljevac u Velikoj Kladuši, inicijativom Udruženja poduzetnika premješteni su u halu firme Miral. Vlasnik je ponudio vlastima i međunarodnim organizacijama da izbjeglice ostanu u objektu Mirala dok se ne pronađe dugoročnije rješenje za njihov smještaj. U četvrtak 15.11. taj rok je istekao te vlasnik objekta navodi kako više nije u stanju nuditi besplatno korištenje objekta te će za ostanak izbjeglica u Miralu tražiti naknadu. U suprotnom, izbjeglice će morati napustiti objekt.
Vijesti o policijskom nasilju prema izbjeglicama gotovo svakodnevno pristižu te o njima izvještavaju aktivisti, volonteri i mediji prisutni na terenu. Tako je nedavno i Guardian ponovno upozorio na nasilno postupanje hrvatske policije. Radi se o kratkom videu u kojem se čuju krikovi, a potom se prikazuje osoba srednje dobi razbijena nosa koja govori da ga je pretukla hrvatska granična policija. Policija i MUP optužbe o nasilju svaki puta negiraju i odbacuju dok aktivisti upozoravaju da policija redovito krivi sve druge, a ne sebe, i da se nimalo ne obazire na upozorenja pučke pravobraniteljice niti na pismo povjerenice za ljudska prava Vijeća Europe koja ih proziva za nasilje prema izbjeglicama.
O policijskom nasilju redovito izvještavaju i aktivisti No Name Kitchen-a čiji izvještaj o spomenutom slučaju možete pročitati ovdje.
Tijekom proteklog tjedna mnogi mediji izvještavali su i pisali o kriminalizaciji solidarnosti, sužavanju prostora djelovanja organizacija i inicijativa koje se bave izbjeglicama, prijeporima oko marakeškog dokumenta te o posljedicama moralne panike. Više možete pročitati u člancima Novosti, Biltena i Jutarnjeg lista.
