Vijesti

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović iznosi neistine o migrantima

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u intervjuu koji je objavio bečki dnevnik Kleine Zeitung, a preveo Novi list, iznijela je niz neistina i netočnosti. Neke od njih su smrtno ozbiljne, a neke izazivaju podsmijeh na društvenim mrežama, a sve ih je provjerio Faktograf u tekstu Grabar Kitarović o jogurtu, kruhu, zabrani izjašnjavanja “Hrvat/ic/om” i migrantima.

 

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović ponovo je pokazala i bešćutnost, ali i upitne namjere, piše Faktograf:

„Europa je u mnogim stvarima bila previše opuštena i previše naivna. Umjesto da se posveti razvojnoj politici, dozvolili smo da 1,2 milijuna ljudi dođe u Europu, uglavnom mladih i snažnih, dok su žene i djeca, te oni koji nisu imali snage, ostali u svojim domovinama“, kazala je predsjednica.

Njemačka je, prema podacima UNHCR-a, među zemljama koje su primile najviše novih izbjeglica i zato su podaci koje je zabilježila ta zemlja relevantni za Europu, potovo Uniju, budući da je jedina članica na toj listi.

A prema podacima njemačkog Saveznog centra za političko obrazovanje, od 2015. do danas postotak žena među tražiteljima azila kretao se između 31 % (2015) i 43 % (2018). Istovremeno se postotak djece u starosti 0 do 15 godina kretao između 26 posto i 43 %.

  1. godine, kada je u Njemačkoj azil zatražilo 722.000 ljudi, 260.000 ih je bilo mlađih od 18 godina, od toga 218.000 mlađih od 15 godina. Što se starijih od 18 godina tiče, među njima je bilo približno 130.000 žena. Drugim riječima, od 722.000 ljudi te godine, 390.000 ili približno 54 posto su činile žene i mlađi od 18 godina, navodi ova javna institucija.

Priča o muškim izbjeglicama u najboljim godinama za ratovanje vjerojatno je najponavljanija antiimigrantska priča u optjecaju, stoga ne čudi da se udjelom muškaraca u izbjegličkom valu bavio i Faktograf, kao i drugi fact-checking sajtovi poput uglednog Snopesa.

Međutim, najbešćutnija izjava predsjednice uslijedila je nakon što joj je postavljeno pitanje o mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, koji je pred izbjeglice postavio žilet-žicu, naoružanje i pse, te Matteu Salviniju, talijanskom ministru unutarnjih poslova, koji je zaustavio brod sa 600 spašenih izbjeglica i odbio im dati dozvolu za pristajanje na najbližu, talijansku obalu.

“Ne mogu osuditi ni Mađarsku ni Italiju. Europa ne može na plećima nositi teret bijede cijeloga svijeta.”

Kada se utvrdi koliko je paušalna i obmanjujuća ova izjava, prestaju čuditi i njene tvrdnje da su muslimani u Hrvatskoj u strahu (!?) temeljem razgovora s neimenovanim “hrvatskim muftijom”, izostanak osude Salvinija i Orbana ili pretpostavke tipa: “Bila sam više puta u Afganistanu, i vjerujte, nije svatko tko dolazi u Europu demokratski raspoložen”.

Naime, daleko je Europa od toga da podnosi ikakav teret, a kamoli teret bijede cijeloga svijeta. Prema podacima UNHCR-a, u svijetu trenutno živi 68,5 milijuna iz domova protjeranih ljudi. Oko 85 posto svjetskih izbjeglica smješteno je u regijama svijeta u razvoju, a ne u Europskoj uniji ili Americi, dok ih je čak trećina izbjeglo u najsiromašnije zemlje. Svaka šesta osoba u Libanonu je izbjeglica, svaka 14. u Jordanu i svaka 23. u Turskoj. Uključe li se u ovu računicu i palestinske izbjeglice, brojke se dižu na svaku četvrtu osobu u Libanonu i svaku treću u Jordanu.

Europska unija, s druge strane, ima više od pola milijarde stanovnika i zato je brojka od 1,2 milijuna ljudi, o kojima govori Grabar-Kitarović, daleko od dramatične. Ono što naša predsjednica govori jest da Europa nije u stanju otrpjeti da svaka petstota osoba bude izbjegličkog porijekla, iako su Hrvatskoj demografske brojke iz Jugoslavije nedostižne – ne samo zbog egzistencijalne nesigurnosti stanovništva i srozavanja vrijednosti plaća, koji nimalo ne stimuliraju natalitet, već i zbog toga što je iz Hrvatske zbog rata izbjegao značajan broj stanovnika. Ekonomske migrante novijeg doba ne moramo ni spominjati.

hr Croatian
X