Njemačka je sklopila sporazum s Grčkom za vraćanje onih izbjeglica koje su zahtjev za azilom podnijele u Grčkoj, a koje su u Njemačku ušle prelazeći granicu sa Austrijom. Prema medijskim izvještajima ne radi se o velikom broju osoba, no sličan sporazum postignut je i sa Španjolskom, a očekuje se i s Italijom.
Podsjećamo, zbog situacije vezane za prihvat izbjeglica u Grčkoj, Europski sud za ljudska prava donio je presudu protiv vraćanja u tu zemlju, a nema jasnih saznanja da se ta situacija stubokom promijenila. Ovakva politika i praksa mogla bi imati još jednu značajnu posljedicu u vidu brojnih neregistriranih osoba, de facto izbjeglica, u svim državama članicama osim država destinacije. Izbjeglice koje traže sigurnost i zaštitu dodatno će ostajati u tom ilegalnom, nesigurnom i ranjivom položaju sve do dolaska na željenu destinaciju, a što može potrajati više mjeseci. Iako EU nastoji uspostaviti Zajednički europski sustav azila, on je u praksi mnogo dalje nego na papiru.
Prošli tjedan obilježilo je nekoliko incidenata s krijumčarima. Krijumčari u svojim postupcima ugrožavaju kako sigurnost izbjeglica koje prevoze, tako i policajaca koji ih pokušavaju zaustaviti. Hrvatska policija pritom još nije pronašla odgovarajući način sprečavanja takvih napada, posežući i dalje za vatrenim oružjem prije korištenja drugih sredstava, čime dodatno ugrožava živote izbjeglica. Podsjetimo, izbjeglicama su u nedostatku legalnih i sigurnih puteva krijumčari posljednja nada u potrazi za sigurnošću. Istovremeno, svjedočenja o policijskom protjerivanju i nasilju ne prestaju, pa je tako prošlog tjedna i britanski Guardian pisao o njima.
Vlasti u BiH odlučile su kako će centar za smještaj migranta ipak biti u Velikoj Kladuši, točnije u jednom od napuštenih pogona „Agrokomerca“, iako je općina na čijem je čelu Fikret Abdić mjesecima odbijala na to pristati. Prisjetimo se kako je Fikret Abdić 1993. proglasio Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu, koja je 1995. kratkotrajno funkcionirala i kao Republika Zapadna Bosna, a na čijem teritoriju su se i tada nalazili pogoni „Agrokomerca“ koje je pretvorio u koncentracijske logore u kojima su civili mučeni i ubijani. Sama činjenica da je čovjek odgovoran za navedene strahote danas na čelu općine, dovoljna je za zaključak kako navedeni objekt nije pogodan za smještaj ljudi, a pogotovo ne onih koji bježe od sukoba.
Povodom obilježavanja Međunarodnog humanitarnog dana, 19. kolovoza, UN Women objavio je podatke o rizicima i nasilju kojima su žene i djevojčice izložene tijekom različitih katastrofa i sukoba. Posebice zabrinjava podatak kako je jedna od pet raseljenih ili izbjeglih žena doživjela seksualno nasilje. Više informacija saznajte u objavljenoj infografici.
Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je javni natječaj za financiranje projekta pružanja pravnog savjetovanja u postupku odobrenja međunarodne zaštite. Više informacija o uvjetima prijave dostupno je ovdje.