Obitelj male Madine napokon je na slobodi, nakon predugih 75 dana koje su proveli u detenciji smješteni su u prihvatilište za tražitelje azila. Zašto je policiji tako drugo trebalo da shvati kako obitelji i djeci nije mjesto u zatvoru, veliko je pitanje, ali nadamo se da će obitelji sada biti omogućena sva podrška koja im je potrebna. Podsjetimo da se se uz Madininu obitelj u Tovarniku nalazile još najmanje dvije obitelji te se nadamo se da će i one što prije biti smještene u prihvatilište gdje im je omogućena sloboda kretanja te da se ovakvi slučajevi više nikad neće ponoviti. Intervju s obitelji nekoliko dana prije puštanja iz detencije možete pogledati ovdje.
U utorak 5. lipnja održan je okrugli stolu pod nazivom “Unaprjeđenje obrazovanja učenika migrantskog porijekla” na kojem je istaknuto kako hrvatski odgojno-obrazovni sustav nije pripremljen za kvalitetan prihvat i uključivanje u nastavu djece tražitelja međunarodne zaštite. Upozoreno je kako mnoge škole, njihovo profesionalno i stručno osoblje, imaju znanja i volje integrirati dijete u razred na za njega odgovarajući način, ali za to trebaju i podršku sustava. Kao neki od važnih koraka istaknuti su: provedba redovite pripremne i dopunske nastave, omogućavanje upisa djece tražitelja međunarodne zaštite u e-maticu, zbog čega institucije trebaju što hitnije riješiti prijepore u vezi identifikacijskog broja i ukloniti tehničke prepreke za to, osnaživanje roditelja za participaciju u odgojno-obrazovnom procesu te kreirati sustav procjene koji uvažava dijete koje se procjenjuje – njegovo porijeklo, životna iskustva, prethodno obrazovanje, znanja i vještine te druge karakteristike.
Pucnjava u djecu izbjeglice na hrvatsko-bosanskoj granici u Srbu još uvijek je predmet javne polemike. Nedavni boravak u Srbu novinara Davora Konjikusica donio je reportažu ‘Nigdje drugdje nisu pucali po nama’. Ova pucnjava nije izolirani incident.
Dok javnost u velikoj mjeri osuđuje policijsku pucnjavu uslijed koje je teško ranjeno dvoje djece od kojih je jedno još uvijek u bolnici, policijski službenici i dalje opravdavaju ovaj čin nasilja. Naime, u nedavnim su medijskim gostovanjima predsjednik sindikata policije i drugi govorili o potrebi proširenja policijskih ovlasti kako bi se granica što bolje ‘zaštitila’ spomenuvši čak i aktivaciju lovačkih društva u prevenciji migracija. Unatoč tomu što policija tvrdi da vojska nece biti angažirana na granicama osim u slučaju velike krize, čini se da će osim 6.000 graničnih policajaca, vrlo brzo aktivirati i obučena vojska. Policija ovim postupcima proizvodnje krize i stvaranja reprezentacije ugroženosti i teških radnih uvjeta policijskih službenika, kontinuirano kriminalizira i penalizira izbjeglice i migrante. Dio je te širih politika praćenja izbjeglica i rigidne granične kontrole o kojoj su se i dogovorili šefovi policije i sigurnosti iz zapadno-balkanskih zemalja na summitu održanom 7. lipnja u Sarajevu.
Krijumčarska posla i dalje ostavljaju ljude na cjedilu pa se tako nedavno na karlovačkoj brzoj cesti našla grupa iscrpljenih izbjeglica misleći da su u Sloveniji. Učinkovitost policijskih službi u sprječavanju krijumčarskog biznisa nasuprot učinkovitosti u sprječavanju kretanja izbjeglica sa brojnim štetnim posljedicama neusporediva je. Tek nakon dva dana potrage, policija je uhitila krijumčara djece koji je pobjegao uslijed pucnjave u Srbu.
Svakodnevno policija pronalazi grupe izbjeglica ili pojedince u pograničnim područjima, stoga blisko pratimo policijska postupanja i omogućuju li ona izbjeglicama ostvarivanje prava na pristup azilu odnosno međunarodnoj zaštiti.
