Prema podacima MUP-a u 2017. godini 1887 osoba tražilo je međunarodnu zaštitu, a najviše iz Afganistana, Pakistana, Sirije i Turske. Od tog broja 211 osoba dobilo je međunarodnu zaštitu, a 311 bilo vraćeno iz neke druge države članice EU na temelju Dublinske uredbe. Trenutno u prihvatilištima za tražitelje azila boravi oko 430 osoba.
Inicijativa Dobrodošli!, Centar za mirovne studije, Are You Syrious? i No Name Kitchen predstavili su u srijedu četvrti izvještaj o nezakonitim i nasilnim protjerivanjima izbjeglica iz Hrvatske. Upozorili su da s obzirom na učestalost i na obrasce policijskog postupanja koji su vrlo slični, ne radi o izoliranim i sporadičnim slučajevima nezakonitih protjerivanja kao ni o benignom „odvraćanju“, već o planskim i sustavnim mjerama lišavanja slobode bez pravne osnove, uskraćivanju pristupa međunarodnoj zaštiti te kršenju načela non-refoulement. Također su istaknuli kako je UNHCR Srbija u 2017. zabilježio 3242 slučaja nezakonitih protjerivanja izbjeglica iz Hrvatske, pri čemu mnoge izbjeglice tvrde da im je bio uskraćen pristup sustavu međunarodne zaštite te da su rutinski bile zlostavljane. Tako je Hrvatska je postala zemlja s najviše protjerivanja u regiji, čime smo prestigli čak i Mađarsku.
MUP, po običaju opovrgava, ne podastirući dokaze da se to nije dogodilo, pokušavajući prebaciti odgovornost na izbjeglice, ali i na organizacije i institucije koje su upozorile na nasilje. Čak i na Saborskom odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, koje je u četvrtak sazvalo tematsku sjednicu o uskraćivanju međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj, MUP je nastavio po svom, iako nije odgovorio gdje su nestale snimke baš u vrijeme u kojem je prijavljeno da se dogodilo nasilje. Odboru je prisustvovala i pučka pravobraniteljica Lora Vidović koja je ponovila zaključke iz dopisa poslanog DORH-u, ali i Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević , koja je istaknula da smo kao država u ozbiljnim problemima, ako je istina da policija vraća djecu, jer stručnjaci moraju utvrditi interes djeteta. I dodala kako je plaši ako djecu migrante doživljavamo kao prijetnju.
UN-ov izvjestitelj upozorava kako su osobe koje se bave zaštitom prava izbjeglica izloženi prijetnjama i kriminalizaciji svog rada i istaknuo kako države imaju obvezu zaštiti ih. Naime, predstavljajući svoje najnovije izvješće, Michel Forst specijalni izvjestitelj UN-a o stanju osoba koje štite ljudska prava, izjavio je kako su osobe koje štite prava ljudi u pokretu u svom radu suočeni s prijetnjama i ograničenjima bez presedana, kao i sveprisutnom diskvalifikacijom i kriminalizacijom. Prema istraživanju, osobe koje štite prava izbjeglica suočavaju se s preprekama u radu, uglavnom zbog ograničenja pristupa ljudima, kriminalizacije i stigmatizacije te prijetnji ne-državnih aktera, poput organiziranog kriminala ili državnih subjekata koji pružaju usluge ljudima u pokretu.
FRA – Agencija EU za temeljna ljudska prava u svom izvješću ističe kako granični prijelazi u nekim državama članicama, kao što su Hrvatska, Francuska i Poljska ostaju i dalje su zahtjevni za migrante, jer su iz tih država vraćani bez mogućnosti da potraže međunarodnu zaštitu.
Pushbackovi i odbijanje ulaska tražitelja azila samo su neki od izazova s kojima se migranti koji pokušavaju uputiti ili putovati kroz EU,moraju suočavati. Zimski uvjeti također otežavaju uvjete za migrante, ističe FRA.
Prema podacima IOM-a 414 ljudi je smrtno stradalo na Mediteranu, dok je 10 114 izbjeglica preko Mediterana došlo u Europu u ovoj godini. Više od 50% ih je stiglo u Italiju, a ostali su stigli u Grčku i Španjolsku. U istom razdoblju i na ista odredišta prošle godine stiglo je 16 806 ljudi, dok ih je 2016. stiglo 116,005. Ovo je još jedan pokazatelj kako Europska unija još nije osigurala sigurne i legalne putove za ljude u potrazi za sigurnošću.
