Ustavni sud donio je privremenu odgodu izvršenja izručenja kurdskog izbjeglice Nurettina Orala Turskoj. Izručenje g. Orala je time zabranjeno do donošenja odluke o ustavnoj tužbi.Ako Ustavni sud usvoji ustavnu tužbu i ukine osporavana rješenja onda vraća na ponovno odlučivanje, ukoliko Sud odbije ustavnu tužbu ministar svejedno može ne dopustiti izručenje. Prema pisanju medija Hrvatska je Europskom sudu za ljudska prava dostavila tražene informacije, koje je sud zatražio nakon što je podnesen zahtjev radi aktiviranja mjere kojom bi se privremeno spriječilo izručenje g. Orala Republici Turskoj prije no što se razmotri ozbiljna argumentacija o kršenju ljudskih prava.
Sudjelujući na neformalnom sastanku ministara Vijeća Europske unije za pravosuđe i unutarnje poslove u Sofiji hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je da je suvereno pravo svake države da zaštiti svoje granice te odluči koga će pustiti na svoj teritorij. No, postoji i međunarodno humanitarno pravo, ali i moralna obveza pružiti utočište onima kojima je to potrebno. Svesti pitanje izbjeglištva na zaštitu granica i izbor “najatraktivnijih” pojedinaca nije način kojim kojim želimo interpretirati pravo i kreirati stvarnost u kojoj živimo. Također, pravo na pristup teritoriju te mogućnost traženja međunarodne zaštite nikako ne bi trebala biti isključena zbog toga što su osobe tražeći sigurnost na nezakonit način ušle u zemlju i zatražile azil. Konačno, da li je nešto zakonito ili ne je promjenjivo i ovisno o kontekstu, a na mnoge pojave koje se tiču suvremenih migracijskih procesa nije adekvatno odgovoreno kroz legislativna rješenja.
Prošlog tjedna, više stranih organizacija civilnog društva i aktivista alarmiralo nas je da se u detenciji u Hrvatskoj nalazi osoba iz Sirije koja je iz BIH, u kojoj je bila žrtva seksualnog nasilja ušla u Hrvatsku. Nakon ovih informacija, organizacije civilnog društva iz Hrvatske uputile su upit MUP-u, istovremeno upozoravajući na ranjivost navedene osobe i opasnost ukoliko bude vraćena u BIH. Unatoč tome, osoba je temeljem readmisijskog sporazuma vraćena u BIH gdje se trenutno nalazi u sigurnoj kući te se oko zaštite uključio i UNHCR što samo potvrđuje istinitost onoga na što su organizacije civilnog društva upozoravale, a hrvatske institucije ignorirale kada su osobu odlučile vratiti.
Europski sud za ljudska prava detenciju u slučajevima osiguravanja vraćanja u okviru Sporazuma EU i Turske nije proglasio arbitranom i nezakonitom te uvjete u tzv. hotspot-ovima smatra nedovoljno ozbiljnima da bi se mogli okarakterizirati kao nehumani. Cijelu odluku možete pročitati ovdje.
Liječnici svijeta / MdM-Belgique donose izvješće o zdravstvenim uvjetima tražitelja azila u Hrvatskoj. Izvješće pokazuje kako izbjeglice koji se nalaze u Hrvatskoj većinom boluju od bolesti koje su u Europi lako lječive i naglašava kako su adekvatni životni uvjeti života i ishrana te pravovremen pristup zdravstvenoj skrbi najvažniji kako bi se izbjegle kratkoročne i dugoročne komplikacije kroničnih bolesti, infekcija, dentalnih, ali i mentalnih problema. Naime, zbog traumatičnih iskustva koje izbjeglice doživljavaju, važna im je psihološka podrška. Liječnici svijeta također ističu kako osiguravanju cjelokupnje zdravstvene skrbi trudnicama izbjeglicama mora biti prioritet. Zbog svih pokazatelja iznimno je važno da država osigura adekvatnu i pravovremenu zdravstvenu i psihološku skrb svima koji je trebaju.
ECRE je objavio analizu o korištenju sredstava iz Asylum, Migration and Integration Funda “‘Follow the Money: Assessing the use of AMIF funding at the national level”. U analizi se može pronaći svašta zanimljivo- primjeri dobrih praksi, izazovi, preporuke- no, vrlo je zanimljiv jedan od zaključaka kako su pravila apliciranja na nacionalnoj razini u nekim državama članicama postavljena tako da onemogućuju prijavu organizacijama civilnog društva.
Foto: HINA
