Povodom početka drugog školskog polugodišta Inicijativa Dobrodošli! i Are you Syrious? pozvale su najviša tijela vlasti u Hrvatskoj da bez odgađanja uspostave političke i institucionalne okvire koji će se voditi načelom odgovornosti i brige za svako dijete uključujući i djecu tražitelje međunarodne zaštite. Naime, od dvadeset i osmero djece koja su prije točno godinu dana u Zagrebu krenula u školu ovog tjedna je u školi bilo tek njih deset. Od njih deset čak osam ovdje živi u potpunoj neizvjesnosti budući da im je Hrvatska odbila pružiti zaštitu i to na način da ih je bez objašnjenja, inercijom proglasila sigurnosnim prijetnjama ili da je zemlje njihova porijekla, iz kojih su njihovi roditelji ponekad morali izbjeći i prije njihova rođenja, proglasila sigurnim utočištima. Time se još jednom otkriva ne samo disfunkcionalnost, nego i otrovna destruktivnosti europskog režima kontrole migracija i aktualnog sustava međunarodne zaštite.
Cijelo priopćenje pročitajte ovdje.
Vezano za slučaj izručenja g. Orala koji u Švicarskoj ima status izbjeglice, ovog tjedna predana je Ustavna tužba te je stiglo očitovanje Europskog suda za ljudska prava. Zbog opasnosti koja izručenjem prijeti Nurettinu Oralu, podnesen je zahtjev za aktiviranjem mjere kojom bi se privremeno spriječilo izručenje Republici Turskoj. Tim povodom Europski sud za ljudska prava zatražio je od Vlade RH da ih se informira o postupku. Iako je Sud odgodio odlučivanje o izdavanju privremene mjere do odluke Ministra pravosuđa, u svom odgovoru piše da je siguran kako hrvatske vlasti neće provesti moguću odluku o izručenju prije dostave zatraženih podataka. Sud time implicira kako RH kao zemlja članica Vijeća Europe odluku o izručenju ne može donijeti, a da istovremeno ostane u okvirima poštivanja Europske konvencije o ljudskim pravima.
Kretanja ljudi u potrazi za sigurnošću nisu prestala službenim zatvaranjem tzv. Balkanske rute. Informacije s terena i medija govore o tome da su osobe prisiljene koristiti mnogo pogibeljnije opcije, što potvrđuju i podaci iz susjedne BiH. Broj osoba koje su pokušale ući u BiH te onih koje su tamo smještene značajno se povećao u 2017. godini u odnosu na prethodne te je u 2017. godini zahtjev za azil iskazala 381 osoba što je u odnosu na 2016. godinu povećanje čak za 500 posto. Mediji izvještavaju o nepripremljenosti i nedostatnim kapacitetima za zbrinjavanje te uvjetima s kojima se izbjeglice suočavaju.
Iz rubrike Sigurni i legalni putevi u EU i vladavina prava kao vrijednost EU, donosimo kratki opis jedne od praksi Mađarske prema izbjeglicama. Prema izvještaju Info Park-a, u noći između petka i subote (12. i 13.01) u Beograd je došao muškarac iz Kine, koji je u Srbiju poslan iz Mađarske. Navodi da je legalno avionom doletio u Ukrajinu, odakle je otišao u Mađarsku s namjerom da zatraži azil. Mađarska policija ga je uputila u Srbiju navodeći da se treba upisati na tzv. “mađarsku listu” preko koje se pristupa azilnoj proceduri u tranzitnoj zoni. Kao razlog za napuštanje države porijekla čovjek navodi diskriminaciju na religijskoj osnovi, jer se izjašnjava kao kršćanin. Prakse država članica EU kako bi smanjile broj dolazaka izbjeglica postaju sve brutalnije, a i dalje bez sankcija ako već ne zbog kršenja prava izbjeglica onda bar zbog eklatantnog kršenja EU prava.
Iako uglavnom svjedočimo inicijativama za odlazak i nepoželjnost, u talijanskom gradiću Ripabottoni stanovnici su potpisivali peticiju za ostanak izbjeglica odnosno smještajnog centra za izbjeglice.
Ako još niste, do 15. veljače možete razledati radove djece migranata na kojima se može pročitati njihova prošlost, sadašnjost i budućnost, a uz razgledavanje izložbe nudi se i čitanje dvojezične slikovnice Harun i Jasmin sirijske autorice Nadine Kaadan. Za termine i druge detalje pogledajte- ovdje.
