U proteklih nekoliko tjedana strani i domaći mediji, kao i nevladine organizacije prenjele su priču o tragičnoj smrti malene Madine. Neki od novinara uspjeli su razgovarati i s obitelji poginule djevojčice te smo dobili priliku pročitati i njihovu stranu priče koja u mnogim detaljima odskače od službene izjave za javnost Ministarstva unutarnjih poslova.
Obitelj djevojčice ogorčena je postupanjem hrvatske policije, a MUP tvrdi da policijski službenici nisu ni na koji način utjecali na uzrokovanje nesreće. No, ustvrdili su da provode “zaštitu granice” sukladno zakonskim odredbama i Hrvatske i EU, koji definiraju “da se zaštita granice provodi na način koji sprečava i odvraća osobe od izbjegavanja kontrola na graničnim prijelazima”.
Upravo to odvraćanje ljudi osnovni je problem postupanja Hrvatske prema izbjeglicama i migrantima. Radi se o jednom od mehanizama primjene tzv. Schengenskog zakonika kad je riječ o nezakonitim ulascima, no tu situaciju ne može se gledati izdvojeno i zanemariti činjenicu da ne postoje sigurni i legalni načini ulaska u zemlju. Dapače, bilo je nekoliko slučajeva da su osobe došle na službeni prijelaz i zatražile azil, ali im to nije omogućeno, nego su vraćene u Srbiju.
Situacije u kojima je riječ o djeci, pogotovo su osjetljive te policija mora brinuti o njihovu najboljem interesu te omogućiti pristup sustavu azila onima koji to žele. Smisao je azila pružiti sigurnost i zaštitu osobama koje to ne mogu osigurati u svojoj zemlji i Hrvatska im to mora omogućiti.
Situacija koja se dogodila na srpsko- hrvatskoj granici 21. studenog pokazatelj je nemara i nečovječnog postupanja, koje je rezultiralo smrću djeteta. Ovakvo postupanje kršenje je prava djeteta, i to jednog od najranjivijih, djeteta izbjeglice. Između ostalog, prekršilo se pravo djeteta na zaštitu od nečovječnog postupanja, pravo na azil i pravo na život.
Nažalost, to nipošto nije izolirani slučaj. Mnogo je djece izgubilo živote prilikom nastojanja da pronađu sigurnosti u Europi. Njihova sigurnost zajamčena je međunarodnim pravom, međunarodnom konvencijom o pravima djeteta i dobro je ukorijenjena u nacionalni pravni okvir. Unatoč postojanju zakonskog okvira ali i moralne obaveze koja bi trebala jamčiti sigurnost svakog djeteta, bez obzira na nacionalnost, rasu ili vjeru, državne prakse ipak pokazuju drugačije. Iako se posljedice ove nesreće ne mogu otkloniti, nadamo se da će sudovi, ako ne nacionalni, onda europski, poduprijeti prava djeteta i postaviti jasne standarde o nezakonitosti ovakvih postupaka. Također, Inicijativa Dobrodošli! smatra da je vrlo važno javno osuditi osobe odgovorne za ovaj čin, kao i državu, kao cjelinu, koja ima pozitivnu obvezu stvaranja sigurnog okruženja za djecu.
Na prestanak nasilja, ilegalnih proterivanja (tzv. push back-ova) i onemogućavanje pristupu sustavu međunarodne zaštite na hrvatskoj i mađarskoj granici sa Srbijom pozvala je i njemačka organizacija Rigardu, prisutna u Šidu i Subotici dulje vrijeme. U svom radu na mađarskoj i hrvatskoj granici svakodnevno im se obraćaju izbjeglice i pričaju o doživljenom policijskom nasilju. Danas, povodom Dana ljudskih prava u suradnji s No Name Kitchen i Fresh Response, objavili su najopsežnije, detaljno izvješće o ilegalnim protjerivanjima i nasilju policije na vanjskim granicama EU sa Srbijom. Više na web stranici www.borderviolence.eu
