U Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu (Porin) trenutno se nalazi oko 460 osoba. Do organizacija civilnog društva prisutnih u Porinu te zaposlenika Prihvatilišta koji s njima svakodnevno rade često dolaze pritužbe o dotrajalosti objekta u kojem žive. Određen broj soba u kojima tražitelji žive već jedno vrijeme nema struje te stanovnici Porina pomoću produžnih kablova “posuđuju” struju iz soba koje ju imaju. Također, prošlog vikenda ponovno nije bilo tople vode što je dodatno otežalo životne uvjete u Prihvatilištu.
Najavljeno preseljenje tražitelja međunarodne zaštite za vrijeme obnove Porina, iako potvrđeno za početak iduće godine od strane MUP-a, i dalje ostavlja otvoreno pitanje o lokaciji privremenog smještaja. Unatoč opcijama koje su do sada spominjane u medijima (hotel Spačva blizu Hrvatsko-srpske granice i hostel Arena na Laništu), službene potvrde i dalje nema što doprinosi osjećaju nesigurnosti i neizvjesnosti stanovnika Prihvatilišta ali i hrvatskih građana i građanki. Još jednom apeliramo na MUP i službe Grada Zagreba da pravovremeno i potpuno informiraju građane i građanke o tome tko su tražitelji međunarodne zaštite, što ovdje rade i kakve su procedure. Izuzetno je važno proaktivno doprinositi stvaranju mjesta upoznavanja i susreta.
U Zagrebu trenutno živi 600-tinjak izbjeglica (kako tražitelja međunarodne zaštite tako i osoba kojima je zaštita odobrena) i s obzirom na to da Hrvatska ima povijest izbjeglištva možemo biti zahvalni što smo sada mi u poziciji pružiti sigurnost i zaštitu onima u potrebi. Izgradnja zajednice u kojoj će najranjiviji imati osigurane dostojanstvene uvjete života i temeljna prava bez obzira na porijeklo, boju kože i nacionalnost, zajednice u kojoj se različitost poštuje i smatra bogatstvom, je cilj kojem bi trebali težiti.
Zbog svega toga, potičemo sve – od MUP-a, Grada Zagreba, civilnog društva do pojedinaca – da budemo aktivni u stvaranju atmosfere dobrodošlice i grada u kojem su svi njegovi stanovnici prihvaćeni i uključeni.
Prihvatilište u Kutini koje je do ovog tjedna imalo oko 50 stanovnika, ponovno je skoro pa popunilo svoje kapacitete. Prvih 40 izbjeglica preseljeno je iz Turske u Hrvatsku. Sedam višečlanih sirijskih obitelji prvih četiri do šest tjedana bit će smještene u Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite u Kutini, a nakon toga bit će im osiguran trajniji individualni smještaj. Podsjetimo, Hrvatska se obvezala prihvatiti 150 državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva do kraja 2017. te 100 u 2018. godini., a sukladno prvoj odluci Vlade o premještanju i preseljenju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite iz 2015. godine.
Inicijativa Dobrodošli! nada se da će i pristigle izbjeglice i one koje tek trebaju stići u Hrvatskoj naći sigurnost i dom.
Nažalost, mali broj izbjeglica uspijeva sigurnim putem stići u Europu te imati mogućnost za pristup sustavu međunarodne zaštite. Potresna smrt djevojčice iz Afganistana na hrvatsko-srpskoj granici prošlog tjedna tužna je slika onoga što se događa kada zemlje članice EU prioritet stavljaju na sigurnost granica, zanemarujući sigurnost ljudi. Ove godine osam je osoba izgubilo život na hrvatskoj granici. Nedavno i treće dijete, 8-godišnja djevojčica Madina. Djevojčica nije bila zaštićena onako kako su zaštićena naša djeca. Naprotiv, svi naši i ne samo naši zakoni urotili su se protiv nje i jedino svjetlo koje je od nas mogla dobiti bilo je svjetlo nadolazećeg vlaka.
Prema izjavi MUP-a nesreća se dogodila na teritoriju Republike Srbije dok su hrvatski policijski službenici iz daljine vidjeli da se nešto događa s obzirom na to da je vlak stao te su poduzeli sve kako bi se djevojčici pomoglo.
Suprotno govori svjedok, izbjeglica koji je bio s obitelji za vrijeme pokušaja prelaska granice i nesreće. Njegov iskaz možete pogledati ovdje.
Na policijsko nasilje i onemogućavanje pristupa međunarodnoj zaštiti upozoravaju i volonteri prisutni u Šidu, koji svakodnevno svjedoče situacijama u kojima im izbjeglice pristupaju s iskazima o nasilju i odvraćanju. Na isto upozoravaju međunarodne organizacije poput Human Rights Watch ili hrvatske kao što su Centar za mirovne studije i udruga Are you Syrious? te aktivisti Inicijative Dobrodošli! koje su u svojim izvještajima za prvu polovicu godine upozoravali na nezakonit tretman prema izbjeglicama na hrvatskoj granici zbog kojih su podijeli i tri kaznene prijave.
