Od 11. – 15. kolovoza u Kaštel Kambelovcu održava se Kretaivni kamp u sklopu kampanje “Dobri domaćini”. Kreativni kamp realizira se zahvaljujući građanima donatorima, volonterima i suradničkim organizacijama i medijima koji su podržali kampanju. Kampanja „Dobri domaćini“ omogućila je realizaciju kreativnog programa u Kaštel Kambelovcu koji ugošćuje djecu tražitelje međunarodne zaštite iz Prihvatilišta u Zagrebu i omogućava im kreativno i zabavno ljetovanje. U Kaštel Kambelovcu ljetuje ukupno 25 djece, 5 odraslih uz potporu 7 volontera koji se brinu o realizaciji programa i potrebama sudionika. Program kreativnog kampa namijenjen je također svim posjetiteljima i stanovnicima Kaštel Kambelovca.
Kampanju „ Dobri domaćini“ su na inicijativu grupe Kries zajedno pokrenuli Are You Syrious?, Inicijativa za podršku izbjeglicama Dobrodošli! , SOLIDARNA – Zaklada zaljudska prava i solidarnost te Koalicija Solidarnosti Split. Kampanju je donacijama podržalo 283 građana i građanki koji su kao dobri domaćini zajednički prikupili ukupno 206.000 kn za podršku kreativnim potrebama mladih izbjeglica i mladih bez adekvatne roditeljske skrbi koji svojim stvaralaštvom obogaćuju naše živote.
Proteklih mjeseci gotovo neprimjetno javnosti prolazi činjenica da se u Hrvatsku konstantno vraćaju izbjeglice koje su tokom 2015. i 2016. putem tzv. Balkanske rute stigle u Njemačku, Austriju i Sloveniju. u Hrvatsku je dosad vraćeno najmanje 1500 izbjeglica. Iz Njemačke je preuzeto njih 920, iz Austrije 494, dok iz Slovenije 15. Broj je to koji je gotovo jednak broju izbjeglica – oko 1600 – koje Hrvatska treba prihvatiti iz Grčke i Italije po EU shemi relokacije. Njemački MUP navodi da su od Hrvatske, ove godine, zatražili prihvat 1109 slučajeva prema dublinskoj regulativi. Iz austrijskog MUP-a kažu kako su lani i u prvoj polovini ove godine u Hrvatsku vratili 494 osobe. Pritom ne rade razliku između onih koji su stigli prijevozom koje je osigurala hrvatska strana do granice sa Slovenijom i onih koji su na druge načine stigli preko Hrvatske u Austriju. Iz Slovenije kažu kako su lani u Hrvatsku po Dublinskoj uredbi predali sedam, a ove godine osam osoba.
Krajem kolovoza 2015. godine Njemačka je objavila kako prestaje primjenjivati Dublinski ugovor koji predviđa da se izbjeglice pristigle u Europsku uniju trebaju registrirati i zatražiti azil u prvoj zemlji Europske unije u koju su ušle, odnosno moraju biti vraćene u prvu zemlju ulaska. Njemačka kancelarka Angela Merkel suspendirala je odredbe tog sporazuma za Sirijce i to zbog rata u Siriji koji je na put otjerao stotine tisuća ljudi, proglasivši je mjerom „europske solidarnosti“ koja bi trebala smanjiti pritisak na Italiju, Grčku i Mađarsku. Slijedom tog poziva na put prema Njemačkoj nisu krenuli samo Sirijci, već i velik broj Iračana, Afganistanaca i drugih. Dvije godine kasnije, Sud Europske unije izrazio je potpuno drugačiji stav od pozicije koju je u ime Europske komisije 2015. iznosila njihova glasnogovornica i s dvogodišnjim odmakom, a na štetu Hrvatske, presudio kako se i tada Dublin imao poštivati. Spor protiv Hrvatske pokrenule su Slovenija i Austrija da bi u našu zemlju vratile tražitelje azila koji su ušli preko Hrvatske. Hrvatska se tretira kao zemlja prvog ulaska za one koji su Balkanskom rutom krenuli preko Grčke jer je ranijim europskim presudama – zbog nehumanog tretmana tražitelja azila – Grčka izuzeta iz pravila koje nameće Dublinski sporazum. U studenome 2016. EK je preporučio da se Grčka uključi u Dublin od ožujka, no odluka se ne primjenjuje retroaktivno te vrijedi za izbjeglice koji su u EU došli od ožujka ove godine.
Na hrvatskim granicama od svibnja pojačava se nasilje prema izbjeglicama koje iskažu namjeru za azil u Hrvatskoj, na tom području. Mnogi koji su se našli u toj situaciji i bili ilegalno odvraćeni, svjedoče o policijskoj brutalnosti, premlaćivanju pendrecima ili rukama, udaranjima po cijelom tijelu ili povlačenjem po tlu. Vrlo često se ljudi s granice vraćaju s ozljedama za koje je potrebna intervencija liječnika ili hospitalizacija. Postoje svjedočenja o uvredama i pljuvanju od strane policije, krađi novaca i mobitela, povreda prava na privatnost pregledavanjem privatnih razgovora i poruka u mobitelu, fotografiranjem ozljeda nastalih premlaćivanjem. Nakon ponižavanja ili premlaćivanja od strane hrvatske policije, izbjeglice se odvoze do granice i protjeruju na teritorij Srbije.
Njemačka se priprema za deportaciju tražitelja azila u Grčku, nakon što je okončana petogodišnja suspenzija EU pravila dublina, o ne vraćanju izbjeglica u Grčku zbog tamošnjih vrlo loših uvjeta za izbjeglice i kršenja ljudskih prava. Do sada je Grčka primila 392 zahtjeva iz Njemačke, a deportacije će obuhvatiti samo one izbjeglice koje su u Njemačku stigle nakon 15. ožujka.