Građani i građanke Zagreba pridružili su se u nedjelju, 26. veljače maršu NE Tvrđavi Europi koja ljude košta života svaki dan. Stotinjak prosvjednika okupilo se kako bi upozorilo na manjak političke volje da se izbjeglicama osiguraju osnovna ljudska prava. Lana Bobić, jedna od organizatorica Marša naglasila je kako svjedočimo huškačkoj retorici koja sije strah, a izbjeglicama se lijepe etikete da su silovatelji, kriminalci i teroristi. Također, iako nemamo zidove na granicama, sve je očitije podizanje zidova unutar društva. Ljudima se ne dopušta učenje jezika, a integracijska politika je sramotna. Organizatori su upozorili i na neadekvatan prihvat izbjeglica u Hrvatskoj, te nelegalno i prisilno protjerivanje s granice i razdvajanje izbjegličkih obitelji.
Prošle godine više od 120 gradova u 32 zemlje svijeta izašlo je na ulice zahtjevajući siguran prolaz za izbjeglice. Godinu dana nakon i dalje smo suočeni s manjkom političke volje da se izbjeglicama osiguraju osnovna ljudska prava te Europa sve više brine o zaštiti svojih granica, a sve manje o zaštiti ljudskih života.
Prošle subote oko 160.000 ljudi se okupilo u Barceloni tražeći da Španjolska “odmah” prihvati tisuće migranata kao što je obećala 2015. Gradonačelnica drugog po veličini španjolskog grada ljevičarka Ada Colau, pozvala je okupljene da “izađu na ulicu” i sudjeluju u povorci pod nazivom “Želimo prihvatiti” (“volem acollir” na katalonskom). Mnogi sudionici su na sebi imali transparent “nema više isprika, prihvatimo ih odmah”. Povorku je organizirala platforma “Casa nostra casa vostra”, što u prijevodu s katalonskog znači “Naša kuća je vaša kuća” . Prosvjed se simbolično završio na obali Sredozemnog mora gdje je u 2016. godini život izgubilo više od 5000 migranata.
U Beogradu se i dalje nalazi veliki broj izbjeglica koje žive u napuštenim skladištima. Ono što im olakšava život, neumorni je rad nezavisnih volontera koji loše uvjete u kojima žive nastoje učiniti podnošljivijima. Tako su u zadnjih nekoliko tjedana SoulWelders uz pomoć Help-Na postavili peći kako bi izbjeglice u skladištima imale gdje pripremati hranu ali i grijati se tijekom noći. Također, u procesu je i postavljanje osvjetljenja, a idući korak je osiguravanje sanitarnog čvora. U izgradnji je mjesto gdje će se moći otuširati te koristiti prijenosne toalete.
Njemačka vlada usvojila je niz mjera kojima će se olakšati proces deportacije. Omogućavat će i da se novopridošlim tražiteljima međunarodne zaštite provjeravaju mobiteli, dok će oni kojima je zaštita odbijena u pritvoru provesti i do 10 dana kako bi se spriječilo da pobjegnu kako bi izbjegli deportaciju. Peter Altimaier, koordinator za izbjeglička pitanja, najavio je da će da Njemačka u 2017. godini deportirati rekordan broj ljudi. Unatoč raspravama o tome koje zemlje se smatraju sigurnima, prošlu srijedu iz Njemačke je 50 ljudi deportirano u Afganistan.
Tijekom 2016. godine na izbjeglice u Njemačkoj zabilježeno je skoro 10 napada dnevno tj. više od 3000 napada u godinu dana izjavilo je njihovo ministarstvo unutarnjih poslova. Od 560 ozljeđenih u napadima, 43 su bila djeca. Također, zabilježeno je nekoliko tisuća napada na mjesta gdje su izbjeglice smještene.
Marokanski ambasador Hassan Abouyoub izrazio je svoje neslaganje s gradnjom izbjegličkih kampova na sjeveru Afrike u koje bi se smještalo ljude nakon što su uhvaćeni pri pokušaju prelaska u Europu. Navodeći da ne želi držati prodike Europi, ipak naglašava da je neprihvatljivo raditi točke za “odlaganje” ljudskih bića te da se ovakav način rješavanja migrantskih tokova pokazao neučinkovit. Nastavlja da je probleme potrebno rješavati zajedničkim solidarnim djelovanjem, primarno nastojeći naći rješenja na njegovom izvoru.
