U nedavnim napadima na izbjeglice u Zagrebu, uoči novogodišnje noći i prvu večer nove godine fizički je stradalo najmanje njih šest. Neki od njih imaju vidljive fizičke ozljede glave i drugih dijelova tijela. Svi su prijavili napad na javnim mjestima i to na autobusnim stajalištima te ispred prihvatilišta u kojem žive. Također, volonterima Inicijative Dobrodošli, rečeno je da se dogodio i napad na djevojku koja je uspjela pobjeći, ali taj napad nije prijavljen. Izbjeglice se uglavnom ne sjećaju napadača i vjeruju da su napadi bili organizirani, jer su napadači bili obučeni u crno, s crnim naočalama. Iako su napadi prijavljeni policiji, tražitelji azila tvrde da policija nije reagirala, odnosno da im nije pomogla, uzela njihove izjave, uputila ih u bolnicu i slično.
Ovo nije prvi put da se napadi na izbjeglice događaju u Hrvatskoj, pa je tako, prema navodima izbjeglica, prije nekoliko dana żeni iz Sirije skinut je hidžab u trgovini, a muž je udaren. Također, prije nekoliko tjedana muškarac iz Iraka napadnut je na javnom mjestu u Zagrebu.
Ovakve, rasno motivirane napade nužno je klasificirati i tretirati kao zločin iz mržnje.
Osim adekvatnog sankcioniranja i reakcije na napadače i potencijalne napadače, Inicijativa poziva hrvatsku Vladu da pokrene kampanje s ciljem informiranja i senzibilizacije hrvatskih građana o položaju izbjeglica i njihovim potrebama te odgovornom i solidarnom odnosu prema onima koji su prisilno napustili svoje domove i traže sigurnost, a Hrvatsku policiju da proaktivno djeluje u zaštiti izbjeglica.
Uz nesigurnost koju ljudi zbog napada osjećaju na cesti, Inicijativa ponovno upozorava i na prisilna vraćanja iz drugih zemalja EU koja se posljednjih pola godine događaju te rezultiraju razdvojenošću od članova obitelji, koji su većinom ostali u Austriji i Njemačkoj. Tako je na primjer jedno dijete s ocem poslano u Hrvatsku, drugo je ostalo u Njemačkoj, dok je majka ostala u Alepu. Tu je i priča o ženi koja je s tetom vraćena iz Austrije, u kojoj je ostao njezin muž i ostatak obitelji. Kriteriji prema kojima se ljude vraća su nepredvidivi, netransparentni, zbunjujući te je zbog toga pravna nesigurnost izbjeglicama velik teret.
Isusovačka služba za izbjeglice upozorila je kako je Hrvatska prekršila međunarodne zakone deportirajući izbjeglice koje su u Hrvatskoj zatražile azil. Istaknuli su slučajeve ljudi koji su došli u Hrvatsku, čak do Dugava i pitali policajce gdje mogu zatražiti azil. Policajci su ih poslali u VI. policijsku postaju, gdje je napravljen neki zapisnik, osobe su prebačene u detencijski centar Ježevo, a zatim u Srbiju, što predstavlja kršenje međunarodnih zakona. Policija je reagirala priopćenjem u kojem se uopće ne osvrće na prozvano već ističe ovogodišnje brojke tražitelja azila. Izbjegavanjem odgovora te ne pružajući zainteresiranoj javnosti transparentne podatke o svojim postupanjima, stječe se dojam namjere prikrivanja kršenja prava izbjeglica i marginaliziranja vrijednosti njihovih života.
Policija je i prošlog mjeseca, kada je Centar za mirovne studije, u ime Inicijative Dobrodošli, poslao upit o postupanju vezano za dvije osobe koje su, prema njihovim tvrdnjama, u VI. policijskoj postaji dali iskaze i zatražili azil, nakon čega im je rečeno da ih odvoze u Prihvatilište, a vraćene su u Srbiju, odgovorila kako su ove dvije osobe nezakonito ušli u RH te su im stoga izdana rješenja o povratku iz EGP-a u trajanju od 30 dana. Ovo nije izoliran slučaj, a i povratci se ne događaju samo u Srbiju, pa nam je tako i poznat slučaj onemogućavanja ulaska ljudima iz Bosne i Hercegovine na teritorij Hrvatske, kada su dvije osobe iz Sirije, prema njihovim navodima, iako su odmah po dolasku na granicu iskazale namjeru za traženje azila, ne samo vraćene u Bosnu i Hercegovinu, nego i novčano kažnjene.
Dok su granice Europe i dalje zatvorene, novi ljudi pristižu, te je prema podacima UNHCR-a u 2017. godini morem stiglo 872 ljudi. Samo prvog dana ove godine 47 ljudi je stiglo u Grčku, među njima i dvogodišnje dijete i šestomjesečna beba. Zatvorene granice i hladnoća ponovno odnose živote, pa je tako dvoje ljudi na granicama Europe izgubilo živote zbog hladnoće. Grčka policija objavila je kako je jedan čovjek poginuo nakon što je pokušao prijeći rijeku na granici s Turskom, u blizini bugarsko- turske granice umrla je žena, a dvoje maloljetnika završilo je u bolnici zbog ozeblina. Izbjeglice su i dalje na ulicama u Srbiji, Italiji i Francuskoj, iako su temperature ispod nule. Ovo je još jedan pokazatelj loše europske politike azila koja ugrožava živote ljudi, štiteći vlastiti stil života unutar svojih bedema.
Ksenofobija jača i u drugim zemljama pa tako srpski i njemački mediji javljaju o tzv. mjerama sigurnosti koje se provode na ulicama putem rasne profilacije, primjerice zaustavljanje i identificiranje ljudi na ulicama zbog boje kože, i sl.Upravo je novi glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres upozorio kako živimo u svijetu u kojem se sukobi množe i međusobno su povezani s fenomenom globalnog terorizma, gdje se događaju sukobi u kojima se ne poštuje međunarodno humanitarno pravo i u kojima smo svjedoci situacija u kojima vidimo masovno kršenje ljudskih prava. Istaknuo je kako se zakoni koji štite izbjeglice više ne poštuju kao do prije nekoliko godina i prisjetio se vremena kada su granice uglavnom bile otvorene, dok danas svjedočimo zatvorenim granicama, a ljudi u mnogim dijelovima svijeta uopće nemaju pravo biti izbjeglice.
Podsjećamo da je ostalo još pet dana da podržite kampanju Dobri domaćini: Podržimo mlade kreativce bez doma. Mlade kreativce izbjeglice i djecu bez adekvatne roditeljske skrbi možete usrećiti instrumentom kojeg više ne koristite, paletom boja i kistova, satovima glume ili pjevanja…ili donirati novac, koji će im kasnije to omogućiti. Za vašu donaciju dobit ćete novi album Kriesa “Selo na okuke”. Za kraj, pogledajte video u kojem mladi kreativci Aurwa, glazbenik i tražitelj azila iz Sirije i Tomislav iz SOS dječjeg sela sviraju i pjevaju uz glazbenike iz benda Kries.
Budimo #DobriDomaćini!
