Vijesti

Preko Marša nade do nove Europske vojske: Gdje je nestala solidarnost?

izbjeglice_patrickpleuel_epa_hina_copy27984U Porinu se trenutno nalazi petstotinjak osoba među kojima je i 5 novih osoba koje su u sklopu dogovorenih kvota o preseljenju na razini EU došle u Hrvatsku. Ukupni broj izbjeglica koje su do sada stigle u Hrvatsku u sklopu dogovorenih kvota o premještanju i preseljenju je 19.Iako se broj osoba u Porinu smanjio, jer je dio izbjeglica napustio Hrvatsku, vraćanja po Dublinskoj uredbi ne prestaju. Mnoge izbjeglice su u drugim državama boravile mjesecima, učile jezik i privikavale se na novi život, a zatim su nenadano i bez prethodnih najava vraćene u Hrvatsku gdje ispočetka trebaju prolaziti čitavu proceduru i učiti jezik, ne znajući hoće li im međunarodna zaštita biti odobrena ili ne, što na njih često djeluje demotivirajuće. Ipak, mnoge izbjeglice i dalje vrijedno uče hrvatski jezik, a neke ispituju i mogućnosti nastavka studiranja i priznavanja stečenih diploma. Kutinsko je Prihvatilište također popunjeno. Tražitelji smješteni u Kutini su sve angažiraniji oko učenja hrvatskog jezika.
Vrhovni sud Slovenije uputio je upit Sudu pravde Europske unije vezano za Dublinsku uredbu i organiziranu rutu kroz Hrvatsku tijekom dolaska velikog broja izbjeglica putem Balkanske rute 2015/2016. Tražili su objašnjenje vezano za provođenje uredbe i vraćanje ljudi iz zemalja EU s obzirom na uvjete u kojima su se prelasci događali i činjenicu da su tzv. ilegalne prelaske organizirale same države. Ovisno o odgovorima, prisilna vraćanja u Hrvatsku koja se temelje na Dablinskoj uredbi o povratku u prvu zemlju ulaska, ako se odnose na razdoblje organiziranog prelaska velikog broja izbjeglica Balkanskom rutom 2015. i 2016. godine, mogla bi biti prekinuta.
U utorak je nekoliko stotina izbjeglica započelo prosvjed u Beogradu i blokiralo promet pored središnjeg autobusnog kolodvora zahtijevajući otvaranje granice prema Mađarskoj. Skupina od oko 400 izbjeglica poslije blokade prometnica pored kolodvora, uputila se pješice prema Novom Beogradu, Zemunu i dalje, prema sjeveru Srbije. Na tom « maršu nade » pratila ih je policija, ali i kiša, hladnoća i teški uvjeti, te su ljudi promrzli i ogladnjeli. Nakon dugog hoda, sutradan su vraćeni u kampove i Beograd. Istodobno, srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić izjavio je nakon posjeta Mađarskoj, kako Srbija neće dopustiti da bude najveća žrtva ove krize i najavio mjere vlade kojim će Srbija zaštiti svoje državne i nacionalne interese, dok je srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić poručio da Srbija neće podizati ograde, ali će, bude li potrebe, na granice poslati vojsku.
Europska unija u četvrtak je uvela Europsku graničnu i obalnu stražu na granici između Bugarske i Turske, kako bi zadržala izbjeglice na vanjskim granicama Tvrđave Europe. U sklopu Europske granične i obalne straže, koja će zamijeniti agenciju Frontex, na granici između Bugarske i Turske rasporedit će se 120 djelatnika iz europskih zemalja, a imat će i 1000 zaposlenika te u pričuvi 1500 graničara koje će za taj posao imenovati zemlje članice. Ovakav potez Europe koja se usredotočila na zatvaranje vanjskih granica nakon što je prošle godine primila oko milijuna izbjeglica je za svaku osudu. Uskraćivanje pomoći ljudima u nevolji suprotno je svim moralnim vrijednostima. Tvrdnje kako su vrata otvorena svima koji ispunjavaju uvjete za međunarodnom zaštitom, a zatvorena onima koji naše granice žele prijeći ilegalno, samo su izvrtanje istine, jer Europa nije osigurala sigurne i legalne puteve za one koji bježe od nasilja. Pristup sustavu azila treba biti omogućen svima, jer dobiti zaštitu nije lak proces, već iziskuje dokazivanje ugroze vlastitog života. Stoga se postavlja pitanje, na koji način će obalna straža znati tko bi trebao dobiti pristup sustavu azila, a tko ne bi, te koje će kriterije primjenjivati u odabiru onih koji smiju ući u Europu. Hoće li to biti boja kože, jezik kojim govore ili zemlja iz koje dolaze te kako je moguće da na ta pitanja, koja sudovi rješavaju godinama  – obalna straža odgovor zna odmah?! Inicijativa Dobrodošli! još jednom poručuje – prenamijenite sredstva namijenjena zaštiti granica u sredstva za zaštitu i integraciju ljudi!
Pozivamo vas i na konferencije Otvoreni grad – prema Interkulturnom društvenom centru koja će se održati u Zagrebu od 13. do 15. listopada, a koju organizira platforma Operacija grad: UpgradeTrodnevni program konferencije sastoji se od predavanja, diskusija, kulturnog programa i radionica. Konferencija: Otvoreni grad – prema Interkulturnom društvenom centru predstavit će moguće odgovore koje civilnodruštveni programi u partnerstvu s lokalnom zajednicom nude u vidu razvoja društveno-kulturnih centara te važnost daljnjeg razvoja civilno-javnih partnerstava kao primjera demokratizacije upravljanja zajedničkim dobrima. Mapirat ćemo prilike za razvoj ovakvih centara u kontekstu instrumenata podrške EU u vidu poticanja obnove napuštenih i neiskorištenih prostora, upoznati se s primjerima dobrih praksi iz Europe te čuti iskustva inicijativa iz Hrvatske koje se zalažu za razvoj društveno-kulturnih centara ne bismo li ponudili sadržajne smjernice za otvaranje Interkulturnog društvenog centra u Zagrebu. Sudjelovanje na konferenciji je besplatno, no prijave su obavezne za sve osim večernjih programa. Prijaviti se možete slanjem imena, prezimena te organizacije ili institucije koju predstavljate do 10. listopada, na mail zagrebotvorenigrad@gmail.com.
FOTO: HINA/EPA
hr Croatian
X