Ovo je porazan tjedan za ljudska prava u Europi. Nastavljaju se prisilna vraćanja izbjeglica iz zapadnih europskih zemalja u Hrvatsku, a planovi o prihvatu i zbrinjavanju izbjeglica i dalje su nepoznati. Takvo ponašanje institucija uzrokuje pravnu nesigurnost izbjeglica koje su nakon početne integracije u drugim zemljama prisilno dovedene u zemlju kroz koju je većina njih samo usputno prošla. Odluke o vraćanju donesene su mimo volje tih ljudi, a situaciju im dodatno otežava nepoznavanje procedura kroz koje bi trebale proći u Hrvatskoj, čime dolazi do neregularnosti cijeloga procesa. Javnost, a posebice ljudi o kojima se radi imaju pravo znati što država planira, kakve su procedure i što mogu očekivati. Institucije moraju uzeti u obzir kako je ovdje riječ o ljudima koji se proteklih mjeseci i godina nalaze u konstantnoj neizvjesnosti te ovakvo neodgovorno ponašanje institucija samo pogoršava to stanje. Izbjeglice više ne mogu biti sigurne u svoj položaj. U Hrvatsku su vraćene i obitelji s djecom i starije osobe, žene i muškarci. Vraćane su i osobe porijeklom iz Sirije i Iraka i Afganistana. Izbjeglice, pa i iz ovih država, počela je vraćati i Njemačka. Stanje neizvjesnosti mora prestati, a MUP se mora očitovati o svojim planovima i omogućiti ljudima da budu upoznati svojim pravima, kako bi mogli donositi odluke o svojoj budućnosti.U javnost je procurio tajni plan Europske unije koji traži od Afganistana da primi 80 000 izbjeglica ili će im Europska komisija uskratiti novčanu pomoć. Procjenjuje se da ti novci iznose oko 40 % ukupnog BDP-a cijelog ratom razorenog Afganistana. Ovakav potez Europske unije sramotan je i protivan međunarodnom pravu prema kojem je zabranjeno vraćati izbjeglice u područja gdje bi im život bio ugrožen. Inicijativa Dobrodošli! upozorava kako ovakvi ultimatum ne smiju biti dio praksi Europske unije te da bi takvi postupci urušili sustav azila i temelje na kojima je nastao.
Inicijativa očekuje i apelira na podršku i suradnju, a ne uvjetovanje, u zajedničkom iznalaženju dugoročnih rješenja za sve osobe koje su napustile svoje domove, To je moguće osiguranjem alternative migracijama u zemljama porijekla kroz doprinos izgradnji društava, unapređenju kvalitete života te prevenciji sukoba. Ovakve odluke trebaju se temeljiti na zajedničkoj i humanoj viziji te efektivnim praksama poštivanja ljudskih prava i slobode kretanja, očuvanja stabilnosti i izgradnje mira, kao i razvojne suradnje prema načelu ljudske sigurnosti. Bilo koji oblik uvjetovanja razvojne pomoći političkim zahtjevima poput sprečavanja migracija, strožih kontrola granica ili pristanka na readmisijske ugovore nije i ne može biti prihvatljiv!
Nakon što su se sve članice Europske unije obvezale solidarno primiti izbjeglice, Mađarska je odlučila u nedjelju organizirati ksenofobni referendum, kojim vlasti žele odbaciti taj dogovor. Tako će se građani i građanke Mađarske na referendumu izjašnjavati žele li primiti izbjeglice u svoju zemlju. Nevladine organizacije i aktivisti zgroženi su ovim postupcima Mađarske, koja je prva u Europi postavila žice na svoje granice i pokazala neprijateljsko lice ljudima koji traže pomoć. Dosadašnje mjere koje protiv izbjeglica provode mađarske vlasti na čelu s predsjednikom Orbanom za posljedicu su imale mnoga kršenja ljudskih prava, a ovaj referendum je korak dalje u zatiranju moralnih odgovornosti kojih Europa, kao jedna od prosperitetnijih regija svijeta, ima prema ljudima koji bježe u potrazi za sigurnošću.
Ovog su tjedna njemačke vlasti izjavile kako u Njemačkoj trenutno živi preko 300.000 maloljetnih izbjeglica koji su pristigli u pratnji obitelji, a od toga je više od trećine mlađe od 6 godina. Maloljetne izbjeglice najvećim dijelom dolaze iz Sirije, Afganistana i Iraka. U ovu brojku se ne ubrajaju maloljetne izbjeglice koje su Njemačku doputovale bez pratnje, a čiji broj se procjenjuje na oko 65.000.
