Trenutno se u Prihvatilištu za tražitelje azila u hotelu Porin nalazi nešto manje od 190 osoba koje su u postupku traženja međunarodne zaštite, dok se u zasebnom dijelu tog objekta, gdje su smještene obitelji iz kampa koje nisu zatražile međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj, nalazi nešto manje od 30 osoba. U Prihvatilištu se svakodnevno provode edukativne i kreativne radionice, a odnedavno tražitelji i tražiteljice uređuju i vlastiti vrt. Kako se u Kutini početkom tjedna nalazilo 40-ak tražitelja međunarodne zaštite, što znači da je pola kapaciteta Prihvatilišta bilo prazno, MUP je odlučio kako ranjive skupine smještene u Porinu trebaju biti prebačene u Kutinu.
Povodom najave premještanja, kontaktirali smo nadležne institucije kako bismo pokušali otkazati preseljenje. Naime, iako je objekt u Kutini namijenjen i prilagođen ranjivim skupinama, izbjeglice su nam istaknule kako im preseljenje predstavlja dodatno opterećenje u ionako teškim životnim okolnostima u kojima se nalaze. Radi se o obiteljima s djecom svih dobi, koje su izbjegle iz ratom zahvaćenih zemalja, a koje su u Hrvatsku deportirane iz EU zemalja temeljem Dublinske uredbe ili obiteljima koje su nakon što im je odbijen ulazak u Sloveniju, prije dolaska u Porin, bile zadržane u detenciji u Slavonskom Brodu, te već mjesecima žive u kontinuiranoj neizvjesnosti i pod prijetnjom ili u uvjetima stalnog seljenja. Zbog toga smatramo kako je u njihovom najboljem interesu da do rješenja njihovih zahtjeva za međunarodnom zaštitom ostanu u Prihvatnom centru za tražitelje azila u Zagrebu gdje su donekle izgradili socijalne mreže. Unatoč tome, većina obitelji koje su u statusu tražitelja azila boravile u Porinu ovaj je tjedan ipak preseljena u Kutinu. Pri preseljenju je upraviteljstvo pokušalo zadržati u Porinu barem one osobe koje u Zagrebu odlaze na terapije ili liječenja, kako im psihofizičko stanje ne bi bilo dodatno ugroženo.
Akcijski plan za integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom će se najvjerovatnije donijeti početkom srpnja, a također kreće i izrada Protokola o postupanju u integraciji. Predložene mjere Akcijskog plana trebaju proći nadležna ministarstva, a novina je da će se Akcijski plan odnositi samo na osobe pod međunarodnom zaštitom i tražitelje azila, a ne i na strance, kao što je to bio slučaj s prethodnim. Prvih 30 ljudi iz Turske bi trebalo doći do sredine srpnja, a ostale izbjeglice, po deset iz Italije i Grčke do kraja srpnja.
Europska komisija predlaže reviziju odluke o kvotama, odnosno da se ne računa broj ljudi u određenom momentu, nego da se odredi formula, koja bi se izračunavala na temelju BDP-a i broja stanovnika, a po kojoj će se na godišnjoj razini računati kvota po zemljama članicama. Također, ove kvote se neće računati samo za Italiju i Grčku, u koje zbog geografskog položaja na vanjskim granicama EU dolazi najveći broj izbjeglica, nego i za bilo koju zemlju EU u kojoj se broj izbjeglica popne preko 150% kvote (što se odnosi na trenutnu situaciju u Njemačkoj, Švedskoj i Austriji). Dražve bi imale pravo suspendirati tu odluku godinu dana, a nakon toga bi trebale plaćati penale.
Vraćanja temeljena na Dublinskoj uredbi, iako u malim brojkama, događaju se redovito, ponekad čak i na dnevnoj osnovi.
Posljednji tjedan svibnja bio je najpogubniji tjedan ove godine za izbjeglice koje Mediteranom pokušavaju prijeći u Europu, živote je izgubilo 1 085 ljudi. Sveukupno je prema podacima Međunarodne organizacije za migracije u svibnju na Sredozemnom moru poginulo 1095 izbjeglica što ga čini drugi po redu najsmrtonosniji mjesec za izbjeglice koje prelaze Mediteran od 2014 godine, kada se počela voditi evidencija.
Aktivisti javljaju kako su dvije osobe poginule na granici Srbije i Mađarske. Jedna osoba je nastradala kad je mađarska policija kamenjem gađala čamac kojim su izbjeglice, među kojima je bilo i djece, pokušale prijeći rijeku koja dijeli ove dvije države.
Više od 300 izbjeglica čeka na granici Srbije i Mađarske u nehumanim uvjetima. Čekajući ulazak u Mađarsku. UNHCR upozorava da izbjeglice među kojima su i djeca ne žele napuštati granicu i otići u prihvatne centre jer se boje da bi tako izgubili svoj red. Također napominju kako je Mađarska smanjila broj ljudi koje dnevno pušta u zemlju sa 50 na 30.
U Beogradu je otvoren novi prostor za pomoć izbjeglicama – Miksalište 2.0., koji zamjenjuje prijašnji centar uništen u travnju zbog izgradnje kontroverznog projekta “Beograd na vodi”. U Miksalištu 2.0. otvoreno je za sve izbjeglice koje prolaze Srbijom, te pruža podršku u vodi, hrani i odjeći te zdravstvenu i psihološku podršku i radionice socijalne integracije.
Centar za ženske studije poziva autorice i autore znanstvenoanalitičke i umjetničko istraživačke orijentacije da studijama i esejima odgovore na problem nezbrinutosti izbjeglica, azilanata i migranata pred vratima i unutar Europske unije, kao i na problem ‘nestajanja’ ljudskih bića u „zatvorenim“ prostorima međudržavnih granica.Rok za predaju sažetaka: 15. lipanj 2016. na mail treca@zenstud.hr.
Foto: HINA
