Izbjeglice koje su smještene ispred prihvatilišta u zagrebačkom hotelu Porin su u utorak ujutro prosvjedovale zbog životnih uvjeta u prihvatilištu i neizvjesne budućnosti, zbog čega smatraju da ih se tretira kao životinje. Ministarstvo unutarnjih poslova odgovorilo je da su njihovi prigovori koji se odnose na neadekvatnu prehranu, nedostupnost medicinske skrbi i obrazovanja za djecu, prenisku novčanu naknadu neutemeljeni. Inicijativa Dobrodošli! podržava nastojanja izbjeglica da ostvare svoja prava i naglašava važnost pružanja informacija izbjeglicama te ponovno traži dostojanstvene uvjete, kao i tretman izbjeglica.
U Porinu se trenutno nalazi dvjestotinjak ljudi, među kojima su mnogi zainteresirani za učenje jezika i za ostale aktivnosti kojima bi popunili vrijeme. Nakon imenovanja privremene voditeljica Porina, dogovorena je bolja međusobna koordinacija MUP-a i organizacija koje djeluju u prihvatilištu.
U Porinu i u Kutini nalaze se osobe kojima je potrebna specijalistička liječnička pomoć, a neki boluju i od određenih kroničnih bolesti zbog kojih im je potrebna stalna njega. Kako hrvatski zakoni predviđaju samo hitnu medicinsku skrb za osobe koje su u postupku traženja međunarodne zaštite, često su organizacije i pojedini liječnici ti koji pokušavaju popraviti nedostatke sistema. Zbog toga, pozivamo sve liječnike/ce i stomatologe/inje sa područja Zagreba i Kutine, da se jave ukoliko su zainteresirani davati podršku izbjeglicama van sfere hitnog liječenja koje im je osigurano. Javiti se možete Lovorki Šošić na lovorka.sosic@cms.hr ili na 098 1898 457.
Nastavljena su dobrovoljna vraćanja osoba koje su iz Slavonskog Broda prebačene u Ježevo u zemlje njihovog porijekla, te se još jedna grupa ljudi vratila u Irak. To su osoba koje nisu zatražile međunarodnu zaštitu te su poslane u detencijski centar u Ježevu koji je zatvorenog tipa, te je ljudima onemogučena sloboda kretanja. Također, započela su i dobrovoljna vracanja i iz Porina. U Hrvatskoj se trenutno nalazi i između 20 i 30 osoba koje su deportirane iz različitih zemalja Europske unije – Slovenije, Austrije, Švedske, Švicarske u Hrvatsku, vjerojatno temeljem Dublinske uredbe koja omogućava zemljama da deportiraju izbjeglice u prvu sigurnu zemlju Europske unije u kojoj su izbjeglice registrirane.
U Beogradu je srušen improvizirani izbjeglički kamp Miksalište, u kojem su u proteklih osam mjeseci izbjeglice mogle dobiti pomoć i podršku. Miksalište je dnevno bilo utočište za 300 do 500 ljudi, a kroz njega je prošlo 1.200 volontera i 110.000 izbjeglica. Miksalište je srušeno zbog izgradnje kontroverznog projekta “Beograd na vodi”.
Prema posljednjim objavljenim procjenama u Grčkoj se trenutno nalazi 53 717 izbjeglica. Grčki mediji javljaju kako je 380 maloljetnika bez pratnje ostalo bez udomljenja zbog smanjenja broja osoblja, pa se maloljetnici bez pratnje nalaze u kampovima, što po zakonu nije dopušteno. Izbjeglice u Grčkoj prosvjeduju tražeći svoja prava na slobodu kretanja i bolje životne uvjete te protiv deportacija i detencije. Istovremeno, aktivisti nam javljaju kako je službenike koji su zaduženi za obavljanje intervjua s izbjeglicama preko Skype-a, u Grčkoj nemoguće dobiti u uredovno vrijeme. Uz ovaj članak nalazi se fotografija radnog vremena službenika koji bi trebali biti na raspolaganju osobama koji su u proceduri dobivanja međunarodne zaštite.
Finski najviši upravni sud presudio protiv deportacije afganistanskog tražitelja azila u Mađarsku, zbog opasnosti od “nečovječnog i ponižavajućeg postupanja” u toj državi članici Europske unije.
Austrijski parlament usvojio je jedan od najrestriktivnijih zakona o azilu u Europi, kojim je dopušteno proglasiti izvanredno stanje ukoliko se pojavi velik broj izbjeglica te odbiti većinu tražitelja azila direktno na granicama, uključujući i izbjeglice iz Sirije. Također, Austrija planira zatvoriti granični prijelaz s Italijom Brenner i izgraditi 370 metara dugu ogradu.
