Vijesti

Hrvatska bi uskoro trebala primiti prve izbjeglice iz Turske, Grčke i Italije

epa05214044 Migrants stand between tents in a makeshift camp among railway tracks, at the border between Greece and the Former Yugoslav Republic of Macedonia (FYROM), near Idomeni, northern Greece, 16 March 2016. Greek Prime Minister Alxis Tsipras on 15 March called on refugees to allow the Athens government to move them from Idomeni camp to reception centers, stressing that the borders are closed and will not be reopened in the near future. Greece has registered in its territory more of 44,000 migrants trapped due to entry restrictions already imposed by Macedonia in recent months, by denying entry to all those who are considered economic migrants, prohibiting the passage of Afghans, and finally denying entry to all Syrians and Iraqis who are not from combat areas. EPA/NAKE BATEV EPA/NAKE BATEV

Hrvatska bi u lipnju trebala primiti prve izbjeglice iz Sirije i to 30 ljudi iz programa preseljenja iz Turske i po deset ljudi iz Grčke i Italije iz programa premještanja, izjavio je u četvrtak u Luxembourgu hrvatski ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.

“Vlada je definirala da će u razdoblju od 8. lipnja do 8. srpnja primiti 30 ljudi iz Turske i još po deset iz Grčke i Italije, ukupno 50 ljudi”, rekao je Orepić u Luxembourgu, gdje sudjeluje na sastanku ministara unutarnjih poslova zemalja članica EU-a.
Na ministarskom sastanku se, između ostaloga, razgovara o provedbi sporazuma EU-Turska, zaključenom prošli mjesec, prema kojem bi svi nelegalni migranti koji iz Turske stignu na grčke otoke trebali biti vraćeni u Tursku. Zauzvrat, EU se obvezala da će za svakog Sirijca vraćenog iz Grčke primiti jednog izravno iz Turske.
Još ranije zemlje članice dogovorile su da će olakšati teret Italiji i Grčkoj, zemljama na vanjskim granicama EU-a i rasporediti izbjeglice sukladno mogućnostima svake pojedine članice. Riječ je o programu premještanja izbjeglica iz rubnih članica u ostale zemlje, dok se kod primanja izbjeglica iz Turske radi o programu preseljenja izravno iz trećih zemalja u EU.
Hrvatska bi iz oba programa trebala primiti oko 1600 ljudi. “Mi ćemo to sigurno izvršiti, vlada je donijela čvrstu odluku i imamo čvrsti stav da trebamo dijeliti odgovornost za zajednički problem”, rekao je Orepić.
Također je najavio da će Hrvatska uskoro uplatiti svoj ovogodišnji dio financijske obveze prema Turskoj,  a ove godine je riječ o iznosu od 1,7 milijuna eura.
Na dnevnom redu ministarskog sastanka su pitanja sigurnosti i zaštite vanjskih granica.
“Raspravljalo se o potrebi za jedinstvenom strukturom upravljanja raspoloživim podacima. Naglasio sam da Hrvatska kao i još neke zemlje članice trebaju podatke iz schengenskog informacijskog sustava i viznog informacijskog sustava, a koji su joj nedostupni. Definitvno je potrebno napraviti jedinstveni informacijski sustav, jedinstveno sučelje”, rekao je Orepić.
Teroristički napad u Bruxellesu 22. ožujka upozorio je na potrebu bolje interoperabilnosti baza podataka zemalja članica o potencijalnim teroristima.
Ministri također razgovaraju o promjeni zajedničkog sustava azila, o nedavno predstavljenom prijedlogu pametnih granica u kojem se obrađuje uloga informacijskih sustava u poboljšanju upravljanja vanjskim granicama, unutarnje sigurnosti i borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala te uspostavi Europske granične i obalne straže.
Orepić je rekao da će Hrvatska u Europskog graničnoj i obalnoj straži sudjelovati sa 140 ljudi.

 

Foto: HINA/EPA/NAKE BATEV EPA/NAKE BATEV

hr Croatian
X