Vijesti

Novi push-backovi izbjeglica na granicama Austrije i Slovenije

epa05163516 A group of migrants from Syria, Iraq and Afghanistan wait in line to be registered in front of a temporary camp for migrants in the village of Miratovac, on the border between Serbia and Macedonia, close to the south Serbian city of Presevo, Serbia, 15 February 2016. EPA/DJORDJE SAVIC

Jučer je u kamp u Slavonskom Brodu u tri sata ujutro stigao prvi vlak sa 548 osoba, od kojih se zadržalo 32 ljudi, pa je tako u kampu boravilo 50 osoba. Dvije obitelji koje su se razdvojile tijekom izbjegličkog puta, jučer su ponovno spojene u Slavonskom Brodu.

Drugi vlak stigao je tek u 9 navečer sa oko 540 ljudi. Vrijeme je u kampu bilo promjenjivo, veoma jaka kiša ujutro, dok je poslijepodne bilo oblačno i bez kiše. Dan smo iskoristili za suradnju sa drugim neprofitnim organizacijama te smo se bavili sortiranjem donacija i organizacijom skladišta neprofitnih organizacija. Također, volonteri su jučer sortirali donacije koje se nalaze u stanu CMS-a te ćemo ih danas u dogovoru s nadležnim službama unijeti u kamp. I dalje nedostaje određenih donacija, posebice ženskih i muških hlača S veličine te obuće svih brojeva. 
Nakon što je prošli tjedan Austrija najavila vraćanja izbjeglica, ovih je dana to provedeno u djelo – naime, sve osobe kojima odredište nije Njemačka ili Austrija, te ili osobe koje kažu da u spomenute zemlje žele iz razloga poput spajanje obitelji, studija, rada, ili pak ako imaju članove obitelji u zemljama poput Švedske npr., sada su vraćene u Sloveniju te domino efektom u Hrvatsku gdje su smještene u Centru za strance u Zagrebu (bivši Porin), a neki su vraćeni u Srbiju. U Hrvatskoj se nad njima ponovno vrši registracija. Inicijativa Dobrodošli ponavlja da je rasno profiliranje osoba diskriminatorna i nedopustiva praksa. To uzrokuje političko igranje ping ponga ljudskim sudbinama. Arbitratne odluke tko smije, a tko ne smije pronaći sigurnost protivne su međunarodnom pravu, a Inicijativa poziva zemlje članice EU da solidarno prionu raspodjeli ove humanitarne krize.

 

Austrija je u ponedjeljak obznanila da namjerava staviti Maroko, Alžir i Tunis na svoj popis sigurnih zemalja i tako postrožiti uvjete azila za njihove državljane. Ta odluka će biti potvrđena u utorak tijekom sastanka vlade kad će se razmatrati i stanje u Gruziji, Gani i Mongoliji. Ministarstvo unutrašnjih poslova navodi kako se odluke donose nakon pomnog proučavanja stanja u tih šest zemalja.

 

Slovenija je već u subotu, pripremajući se na novi režim ulaska izbjeglica koji je za ovaj tjedan najavila Austrija, zaoštrila kriterije za ulazak izbjeglica pa je od subote do ponedjeljka odbila prihvat 154 osobe, koje su vraćene u Hrvatsku, izjavio je na tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak državni tajnik zadužen za humanitarnu izbjegličku krizu Boštjan Šefic.

 

Volonteri javljaju da je 142 od 991 ljudi jučer vraćeno nazad s graničnog prijelaza  Šentilj/Spielfeld, što je gotovo 15 % izbjeglica koji su pokušali prijeći tu granicu tijekom jučerašnjeg dana.  Među njima ima sirijskih državljana, obitelji s malom djecom i osoba lošeg zdravlja. Po prvi put do sada, ljudi su vraćeni bez mogućnosti drugog pokušaja prelaska. Navodni razlozi  push-backova su različiti, a volonteri izdvajaju kako jedna obitelj ne smije ući u Austriju jer njihov sin nije u vojsci, dok je druga obitelj odbijena zbog toga što ne zna datum određenog vjerskog slavlja. Izbjeglice tvrde da su razlozi odbijanja su potpuno slučajni, a volonteri kažu kako je situacija u Šentilju kaotična.

 

U Zagrebu je danas održan simpozij “Novi (i)migranti u EU: usuret izazovima integracije”, u organizaciji Instituta za migracije i narodnosti i partnera iz EUNIC mreže,  na kojem su sudjelovali znanstvenici, praktičari i aktivisti koji su diskutirali o suvremenim aspektima i posljedicama dosadašnjih integracijskih teorija, politika i praksi. Na okruglom stolu “Integracijske politike i prakse u RH: stanje i perspektive” održanom u sklopu simpozija, upozoreno je da nova migracijska politika za period od 2016. do 2018. godine još uvijek nije donesena. U Hrvatskoj je do danas odobreno 177 međunarodnih zaštita, ali je velik broj osoba kojima je zaštita odobrena napustio Hrvatsku zbog nemogućnosti integracije, a svega je 13 osoba zaposleno, rečeno je. Islamska zajednica izjavila je kako je spremna dati svoj doprinos po pitanju integracije osoba koje će u Hrvatsku doći temeljem kvota određenih na razini EU. Na okruglom stolu sudjelovali su predstavnici/e Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, Centra za mirovne studije, Društva Afrikanaca u Hrvatskoj i  Hrvatskog Crvenog križa, a predstavnici državnih institucija se nisu odazvali.
Foto: HINA

hr Croatian
X