Prvi i jedini vlak u utorak, s ukupno 764 osobe, stigao je u kamp oko 15 h. Dan je bio vedar i miran, a takvo je bilo i raspoloženje u kampu. Ljudi su, kao i prethodnih dana, dolazili uglavnom toplije obučeni, a u donacijama je manjkalo samo muških hlača veličina S i M.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zatražila je od sirijske vlade dopuštenje da pošalje mobilnu kliniku i liječničke ekipe u opkoljenu Madaju, grad u kojem se patnje stanovništva ne mogu usporediti ni s čime u Siriji, ocijenili su humanitarni djelatnici u utorak. Hitna mobilna klinika i liječničke ekipe nužni su kako bi imali pristup pothranjenima i evakuirali najteže slučajeve, rekla je predstavnica WHO-a Elizabeth Hoff. Napominje kako agencija treba ‘ići od vrata do vrata’ u gradu od 42.000 stanovnika, gdje joj je sirijski liječnik rekao da 300-400 osoba treba “posebnu liječničku njegu”.
Iračko veleposlanstvo u Njemačkoj posljednjih tjedana je izdalo preko 1.400 putovnica svojim državljanima koji su kao izbjeglice stigli u Njemačku, a njemačke vlasti na temelju toga procjenjuju da se mnogi Iračani odlučuju na povratak u domovinu, javljaju agencije u utorak. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova smatra da su najnoviji uspjesi iračke vojske koja je pripadnike tzv. Islamske države protjerala s mnogih dotad okupiranih područja Iraka potakli mnoge izbjeglice na povratak u domovinu. Drugi razlog, kako se navodi, moglo bi biti razočaranje životom u Njemačkoj, koji očito ne odgovara predodžbama mnogih koji su se uputili u bijeg.
Francuska je primila 79.130 zahtjeva za azilom prošle godine, potvrdila je u utorak glasnogovornica francuskog ureda za izbjeglice, što je 22 posto više u usporedbi s 2014. U intervjuu za francusku agenciju AFP, direktor francuskog ureda za izbjeglice Pascal Brice, rekao je da najviše traže azil Sudanci i Sirijci te je dodao da je azil prošle godine odobren za 31,5 posto tražitelja u prošloj godini.
Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova uručilo je slovenskom veleposlanstvu u Zagrebu novu, osmu po redu, prosvjednu notu kojom je ponovno zatraženo da Slovenija odmah ukloni protupravno postavljenu žilet-žicu s državnog područja Republike Hrvatske i omogući slobodan prelazak granice na svim mjestima određenima sukladno Sporazumu o pograničnom prometu i suradnji. Zatraženo je i što hitnije uklanjanje dijelova žilet-žice s područja kojim prolazi rijeka Kupa, gdje su, uslijed porasta vodostaja, dijelovi žilet-žice nekontrolirano povučeni u riječni tok, postavši time iznimno opasnima za život i sigurnost ljudi i životinja.
Europska unija mora odabrati između sporazuma iz Dublina i Schengena koji su postali nesuglasni u upravljanju izbjegličkim valom, izjavio je u utorak talijanski ministar vanjskih poslova Paolo Gentiloni, otvarajući skup na temu migracije i međunarodnih odnosa. Napominje kako EU ima dvije mogućnosti: podnositi ili pokušati upravljati priljevom migranata, te da će biti u stanju upravljati ako to čini zajedno i ako priznaje da propisi zamišljeni prije četvrt stoljeća više nisu u skladu s današnjim priljevom. Smatra i kako treba zadržati razliku između tražitelja azila i ekonomskih migranata, ali pružanje skloništa i repatrijacije treba imati europsku dimenziju.
Izbjeglička kriza i sigurnost, inovacije i zapošljavanje, financije i eurozona te klima i energetika četiri su prioritetna područja nizozemskog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici ove godine, istaknula je u utorak u Zagrebu nizozemska veleposlanica u RH Ellen Berends. Izjavila je kako je potrebno naći sveobuhvatno i održivo rješenje unutar Europske unije, ali i izvan nje, u suradnji s partnerima, dodajući da će EU raditi na upravljanju granicama, politici povrata, azila i borbi protiv krijumčarenja migranata.
Europska komisija podržava države članice na udaru izbjegličke krize dodjelom bespovratnih sredstava iz zdravstvenog programa EU-a u ukupnom iznosu od 5,6 milijuna eura za četiri projekta, javlja Predstavništvo Europske komisije u Zagrebu, a prenosi Index.hr. Sredstva dodijeljena Međunarodnom uredu za migracije iskoristit će se za izradu probnih osobnih zdravstvenih kartona kako bi se rekonstruirala anamneza migranata i odredile njihove zdravstvene potrebe. Ostali projekti omogućit će pružanje trenutne pomoći državama članicama u obliku protokola i kliničkih smjernica, jezičnih i komunikacijskih alata te izgradnje kapaciteta, uključujući edukaciju.
