Od ponoći do 21 sat, u Hrvatsku je ušlo 4 009 izbjeglica, a u prihvatnom centru u Slavonskom Brodu nalazilo se 750 osoba. Od početka humanitarne krize u Republiku Hrvatsku ušlo je 458 798 izbjeglica.
U kampu je danas bilo relativno mirno. Zabilježeno je 60 medicinskih intervencija, i tri hitna slučaja. U tri sektora, dijelovi šatora će biti uređeni kako bi ih UNICEF koristio kao igraonice za djecu, što bi trebalo biti gotovo do kraja ovoga tjedna. U šatoru na ulazu u kojem su Caritas i Remar trebali dijeliti čaj netom prije registracije, od sada će izbjeglice moći čekati članove svojih obitelji da dođu s registracije, dok će se čaj dijeliti u bijelom šatoru, nakon registracije.
Aktivisti iz Idomena, grčko-makedonskog graničnog prijelaza, i dalje apeliraju za pomoć. Potrebni su im sljedeći resursi: šatori, kabinice, cipele, vrece za spavanje, deke, stolice, kamere, ali i volonteri koji bi pomogali izbjeglicama. Što se događa u Idomeniju, svakodnevno možete pratiti na facebook stranici Forgotten in Idomeni.
Podsjećamo da se na grčko-makedonskoj granici odvija sramotno i masovno odbijanje ljudi na etničkoj i nacionalnoj osnovi, odnosno puštaju se samo izbjeglice iz Sirije, Afganistana i Iraka dok ostali u očaju mole za prolaz. Istovremeno, prema navodima makedonskih aktivista, krijumičari ljudima su aktivni u Makedoniji, što dokazuje da politike Tvrđave Europe neće zaustaviti izbjeglice na njihovom putu, ali će ih učiniti nesigurnijima i podložnima iskorištavanju od strane kriminalaca.
Međutim, Tvrđava Europa ni dalje ne posustaje. U nedjelju se u Bruxellesu održao summit čelnika EU-a i Turske na kojem bi dvije strane trebale konkretizirati ranije načelno dogovoren akcijski plan, a koji bi trebao omogućiti zaustavljanje izbjegličkog vala iz Turske prema Europi, zbog čega je u pitanje došao i schengenski prostor, za koji se vjeruje da je jedno od najvećih postignuća u europskim integracijama.Turska, koja je po službenim brojkama primila 2,2 milijuna Sirijaca, očekuje od EU-a veću financijsku pomoć, liberalizaciju viznog režima i pomicanje turskih pristupih pregovora s mrtve točke. Dogovoren akcijski plan predviđa tri milijarde eura pomoći Turskoj, od čega bi 500 milijuna eura išlo iz europskog proračuna, a ostatak bi trebale osigurati zemlje članice. One bi trebale uplatiti iznos po jedinstvenom kriteriju, njihovu doprinosu u europskom proračunu na temelju bruto nacionalnog dohotka. Premijer Milanović je jučer izjavio da doprinos Hrvatske neće biti velik, a da će Turska natrag od Komisije dobiti dobar dio onoga što je uložila u zbrinjavanje izbjeglica. Najveći dio otpada na Njemačku, 534 milijuna eura, dok bi Hrvatska po tom izračunu trebala uplatiti nešto manje od 7.4 milijuna eura.