Priopćenje Inicijative Dobrodošli:
Nakon što je jučer Vijeće EU napokon dalo zeleno svjetlo uvođenju obveznih kvota za relokaciju 120 000 izbjeglica, za što je glasala i Republika Hrvatska, na današnjem izvanrednom summitu EU europski politički čelnici moraju razgovarati o suštinskim pitanjima – dugoročnom odgovornom, održivom i humanom pristupu rješavanjudolaska velikog broja izbjeglica i humanitarne krize, koja je samo vrh sante leda migracijskih tokova prema Europi uzrokovanim ratovima, neokolonijalizmom i siromaštvom širom svijeta.
Problem velikog priljeva izbjeglica nije moguće riješiti bez zaustavljanja ratova koji ga pokreću, ali niti bez prihvaćanja realiteta da će ova kriza još trajati dugo. U međuvremenu, svaka osoba ima pravo na zaštitu i ne smije, povrh ratova, još postati i žrtva međudržavnih razmirica, kao što je naglasio i generalni sekretar UN-a Ban Ki Moon koji je pozvao EU da poštuje svoje međunarodne obveze, pravo na azil i princip zabrane vraćanja. Za to je nužan radikalan zaokret u politici EU. EU summit problem izbjegličke krize treba smjestiti u okvir međunarodne humanitarne krize i to na razini Ujedinjenih naroda, putem inicijative EU prema Vijeću sigurnosti. To bi olakšalo primjenu niza mehanizama međunarodnog prava, kao i UN-ovih programa humanitarne pomoći i razvojne suradnje, kao i prevladavanja političkih podjela oko pristupa zaustavljanju rata u Siriji, što su teme koje se trebaju raspraviti i tijekom aktualne Generalne skupštine UN-a u New Yorku.
Smatramo da se na EU summitu treba postići politički dogovor o mehanizmima zaštite izbjeglica koje EU već ima na raspolaganju. Uz sigurne zračne, kopnene i morske koridore do i preko EU, fokus treba biti na suspenziji i ukidanju Dublinske regulative te aktivaciji mjere privremene zaštite izbjeglica utemeljene Direktivom iz 2001. Iako je ova mjera daleko od savršene te bi opseg prava koje pokriva zakonodavno trebalo proširiti, one je trenutno najefikasniji odgovor u slučajevima velikog priljeva izbjeglica kada se uobičajeni postupak azila ne može učinkovito provesti. Ova mjere je i osmišljena temeljem iskustva ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu 1990-ih. Mjeru privremene zaštite može aktivirati Vijeće EU temeljem prijedloga EK, a na inicijativu bilo koje država članice. Nadamo se da inicijatorica njezine aktivacije može biti upravo Republika Hrvatska!
Iako pozdravljamo namjeru dodatne financijsku pomoć EU Turskoj za skrb o izbjeglicama, brine nas kratkovidnost pokušaja kontrole granice između Turske i Grčke ukoliko se problem paralelno ne rješava kako na izvoru tako i putem boljeg sustava prihvata širom Europe i svijeta. U protivnom, kontrola granice s Turskom i još veća koncentracija frustriranih ljudi u Turskoj dovest će do novih žrtava šverca i kršenja ljudskih prava ali i političkih nestabilnosti. Tragedije na morskim rutama kojima smo svjedočili poslejdnjih godina postati će sve učestalije, a broj žrtava će rasti. Turska, te druge države u sirijskom susjedstvu, ne smiju postati europski hot spot za izbjeglice i zagovaranje takvog rješenja licemjerno je za sve države članica , poput Hrvatske, koje se opiru tome da njihove zemlje prerastu u hot spot! Time ne riskiramo samo tisuće mrtvih izbjeglica koji će pokušati morskim putem doći do Europe, nego i unutarnju destabilizaiju Turske koju bi mogao zadesiti Libanosnki scenarij.
Smatramo nedopustivim ikakve preliminarne političke dogovore oko repatrijacije izbjeglica iz EU u zemlje iz kojih su došli kao i njihovo udaljenje u treće zemlje poput Turske, Srbije ili Makedonije, čime bi se ugrozili njihovi životi i prekršilo temeljno načelo međunarodnog prava non-refoulment. Dokle god oko Europe bjesne ratovi, EU treba svima u potrebi pružiti utočište! U očekivanju ishoda EU summita, političkim čelnicima poručujemo – dok mi živimo solidarnu Europu, vi je trebate politički podržati i zaustaviti daljnju gradnju Europe tvrđave!
Vrijeme objave: 23. rujna 2015., 17 sati