• Solidarnost pod nadzorom: teški uvjeti za izbjeglice i volontere

    Silhouette of a family with children refugees

    Ovoga tjedna svjedočili smo ponovnom pucanju hrvatske policije na vozilo koje je prevozilo izbjeglice, nakon čega se još jednom postavlja pitanje koje su to situacije u kojima policija poseže za oružjem, odnosno zakonske pretpostavke korištenja oružja. U samo dan razlike u jurnjavi policije za vozilom u kojem su se nalazile izbjeglice, došlo je do prometne nesreće, u kojoj je ozlijeđeno jedno dijete.

    Ovakvi slučajevi jurnjave policijskih automobila i pucnjeva doprinose produbljivanju atmosfere straha i prijetnji, koja raste u Hrvatskoj i nepovoljno utječe na one migrante i izbjeglice koji ovdje žive. Umjesto pronalaženja zajedničkog i pravednog pristupa koji jamči sigurnost i zaštitu ljudi u zemljama EU, zbjegovi brojnih izbjeglica postaju sve opasniji i rizičniji.

     

    Info Park nastavlja pomagati pojedince i obitelji koje su susjedne zemlje vratile u Srbiju. Izvijestio je kako su 4 obitelji vraćene u Srbiju ovoga tjedna. Tri obitelji su potvrdile kako su u Srbiju vraćene iz Hrvatske, posredstvom hrvatske granične policije.

     

    Nevladina udruga iz Hrvatske ‘Are You Syrious’ objavila je specijalni izvještaj o zabrinjavajućem stanju u Unsko-sanskome kantonu pod nazivom ‘Killing Solidarity in Velika Kladuša’ (hrv. ‘Ubijanje solidarnosti u Velikoj Kladuši’ (slob.prev.)). Prema izvještaju, uvjeti u kampu Miral su nepodnošljivi, a nezavisni volonteri doživljavaju prijetnje i kriminalizaciju solidarnosti.

     

    Suprotno situaciji 2018. godine, danas je gotovo nemoguće vidjeti izbjeglice u centru Bihaća. U posljednjih mjesec dana, izbjeglice su preseljenje u kampove koji se nalaze na marginama grada, a kojima upravlja IOM. Jedan od njih je renovinara zgrada staroga Đačkoga doma gdje je smješteno oko 150 osoba, uglavnom obitelji. Druga je bivša tvornica Bira, koja danas smješta oko 2000 osoba. Prema informacijama koje smo dobili, radi se o kampu s velikim šatorima i krevetima na kat, u kojem borave većinom muškarci. Izuzev toga, saznajemo kako se izbjeglicama više ne dopušta korištenje javnog prijevoza od Bihaća do Velike Kladuše te napuštanje Unsko-sanskog kantona, čak ni onda kada trebaju ići u Sarajevo na saslušanje povodom podnesenog zahtjeva za azil.

     

    Prošloga je tjedna bugarsko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo izvještaj o repatrijacijama. Radi se o 894 repatrijacije u 2018., te 1903 u 2017. Najveci postotak repatrijacija u 2018. tice se iračkih državljana (36.1%). Izvještaj je odaslao i zabrinjavajuće podatke o odobrenim zaštitama: od 2.535 osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu, samo je 317 osvarilo izbjeglički status, a njih 413 humanitarnu vizu.

     

    Human Right Watch objavio je izvjestaj o kontroverznoj suradnji između Europske unije i Libije. U izvještaju ‘No Escape from Hell’ (hrv. Nema bijega iz pakla, slob.prev.), HRW objašnjava kako su EU politike te koje primarno doprinose nasilju prema migrantima u Libiji, omogućavajući libijskoj obalnoj straži da “presreće migrante i tražitelje azila na moru koje odvodi u arbitrarnu detenciju gdje su suočeni s nehumanim i ponižavajućim uvjetima i to u riziku od torture, seksualnog nasilja, izrabljivanja i prisilnog rada (slob.prev.).” Izvještaj je dostupan na engleskom, arapskom i talijanskom jeziku.

     

    UNICEF je upozorio kako je u prva dva tjedna 2019. više od 400 djece došlo do europskih obala na smrzavajućim temperaturama u opasnim vodama. U prosjeku je 29 djece na dan dolazilo na obale Grčke, Italije i Spanjolske.

     

    Kao sto sto naglasile i prošloga tjedna, zamjetan je iskorak u zaštiti ljudskih prava tijekom tranzita i to zbog donošenja regulacije o EU Humanitarnoj vizi. Ovdje mozete pročitati više o Rezoluciji, odgovornostima Europskog parlamenta i Europske komisije, te posljedicama koje bi Rezolucija mogla imati na tisuće ljudskih života.

     

    Konačno dobre vijesti iz Mađarske! Ahmed H., sirijski državljanin koji je bio u zatvoru radi ‘suučešništva u terorizmu’ tijekom sukoba s policijom na srpsko-mađarskoj granici u rujnu 2015. – pušten je na slobodu nakon što je tri i pol godine bio nepravedno zatvoren. Eda Seyhan, voditeljica kampanja u polju protuterorizma Amnesty Internationala izjavila je kako su apsurdne optužbe kojima je Ahmed bio izložen simbol sistemske opresije koja  izbjeglice i migrante te one koji ih brane tretira kao žrtvene jarce. Dodala je sa je sudski proces protiv Ahmeda bio i jasan simbol ‘iliberalne demokracije’ premijera Orbana i da nije imao nikakve veze s pravdom, već s drakonskim lomljenjem ljudskih prava pod mađarskom vladom.

     

    Najave i dogadjaji:

    • U ponedjeljak 28. siječnja u 19.30 sati održava se “Noć iračkoga filma: Iračka odiseja / razgovor“. Događaj suorganizira Živi atelje DK u GRIFu u Zagrebu.
    • Od 10. siječnja do 4. veljače možete uživati u izložbi umjetničkih radova tražitelja azila u Gradskoj knjižnici Dugave u Zagrebu.
    • Knjiga ‘Kamp, koridor, granica’ odnosno njezina engleska verzija Formation and Disintegration of the Balkan Refugee Corridor konačno je izašla u tiskanom izdanju. Knjiga urednica E.Bužinkić i M.Hameršak su-izdana je u partnerstvu IEF-a, CMS-a, Border Monitoringa, CEDIM-a i Inicijative Dobrodošli.

     

Odgovori