• Zima je sve bliže, a velik dio izbjeglica u BIH i dalje živi u neljudskim uvjetima

    S početkom nove školske godine u OŠ “Gustav Krklec” u Travnom stiglo je sedam novih učenika iz Porina. Podsjetimo, prošle godine tu školu pohađalo je ukupno 40 djece izbjeglica u dobi od 1. do 8. razreda. Ravnateljica je naglasila kako su neka od djece koja su se ove godine uključila u školu bila izvan obrazovnog sustava i do šest godina. Za učenike iz Porina organizira se “70 plus 70 sati” pripremne nastave hrvatskog jezika i da se tijekom školske godine njih samo opisno ocjenjuje dok organizacije civilnog društva u Porinu organiziraju dodatno učenje hrvatskog jezika, kao i pomoć oko domaćih zadaća, u čemu pomažu i volonteri.

    Prema posljednjim informacijama iz Prihvatilišta u Zagrebu od početka školske godine 17 djece je uključeno u osnovnu školu, 3 u srednju, a  2 djece krenulo je pohađati vrtić. Osim informacija o broju djece koja su krenula u školu, trenutno nemamo drugih novosti iz Prihvatilišta, s obzirom na to da Centar za mirovne studije, kao organizacija u sklopu koje najviše volontera inicijative Dobrodošli volontira u prihvatilištima čeka potpisivanje sporazuma koji će joj omogućiti ponovni ulazak u Prihvatilišta.

    Inicijativa Dobrodošli! bila je prošli tjedan u Bihaću, Ostrošcu na Uni i Velikoj Kladuši. U Đački dom u Bihaću  u kojem je smještena većina izbjeglica u gradu ovaj put nismo mogli ući. Kako su nam rekli predstavnici Međunarodne organizacije za migracije, nekoliko dana ranije uvedene su „iz sigurnosnih razloga“ kontrole posjetitelja, odnosno zabrana ulaska bez prethodne najave i odobrenja. Kontrola se provodi već na pristupnoj stazi koja vodi do zgrade, a u suradnji sa zaštitarima. Zgrada Đačkog doma izvana izgleda razrušeno, potpuno neprimjereno za život ljudi, bez ijednog prozora ili vrata, kao i kada smo prošli put bili tamo, a što pokazuje provizornost brige za sigurnost izbjeglica. Oko zgrade se, kao i tada, nalaze šatori u kojima smo i ovoga puta vidjeli i obitelji. Dio izbjeglica u Bihaću i dalje, ali uz sve više poteškoća, živi u privatnom smještaju ili u napuštenim kućama. U Ostrošcu na Uni je hotel Sedra kojim, prema našim informacijama, upravlja Međunarodna organizacija za migracije i u kojem su od srpnja smještene primarno izbjegličke obitelji. U sam hotel zapriječen nam je ulaz uz objašnjenje da je za posjet potrebno dobiti odobrenje nadležnih. U Velikoj Kladuši izbjeglice žive na više lokacija, dijelom i u privatnom smještaju ili napuštenim kućama i drugim objektima, a u najvećem broju u tzv. kampu na Barama u kojemu smo također vidjeli djecu i obitelji. Nevladine organizacije i samostalni volonteri zajedno s izbjeglicama u Velikoj Kladuši uz goleme napore održavaju uvjete za golo preživljavanje, pritom svakodnevno bilježeći svjedočenja tolikih koji se s ozljedama, poniženi i opljačkani vraćaju iz Hrvatske i Slovenije, a o čemu iscrpno govori izvještaj No Name Kitchen, SOS Ljuta Krajina – Team Kladuša i Balkan Info Van koji možete pročitati ovdje (sažetak izvještaja nalazi se ovdje). O teškim, neljudskim uvjetima života izbjeglica koje EU nastoji zadržati izvan svojih granica, u sjeverno-zapadnoj Bosni i Hercegovini, detaljno i upućeno govori izvještaj Killing time in Bosnia and Herzegovina: Afghan migrants try a new route into the EU. Sve više medija, domaćih i inozemnih, izvještava o teškim uvjetima

    Izvještaji o nasilju hrvatske policije i dalje pristižu. Prema UNHCR-ovom izvještaju Desperate Journeys (hrv. prijevod Putevi očajnika) navodi se da je oko 2500 izbjeglica vraćeno iz Hrvatske od početka godine, među kojima je za 1500 njih uskraćen pristup postupku azila, dok ih je 700 prijavilo nasilje. U toj skupini izbjeglica i migranata zabilježeno je više od 100 djece, te više od 700 ljudi koji za koje su vezane optužbe za nasilje i krađe. U svoju obranu, Ministarstvo unutarnjih poslova uputilo je priopćenje, u kojemu tvrdi da te optužbe nisu potvrđene i da se u izvješću koristi riječ “navodno.

     

    Zanimanje o policijskom nasilju pokazalo je i 22 EU parlamentaraca iz 11 zemalja članica EU. U pismenome pitanju Europskoj Komisiji, podnesenom prošlog petka, europarlametarci pitaju komisiju što će poduzeti da istraži „sustavno nasilje koje, prema različitim svjedočenjima, čine hrvatske vlasti protiv migranata“ na granici Hrvatske i BiH. EK pitali su i što će učiniti „da zajamči poštovanje temeljnih ljudskih prava, uključujući i pravo na traženje azila u EU“. Također, zanima ih djeluje li Frontex na tom dijelu granice Hrvatske i BiH.

     

    Vodeći se idejom “ljudi, a ne brojevi” pokrenut je projekt Missing at the borders. Na web stranici nalaze se fotografije nekih od preminulih ili nestalih izbjeglica i migranata koji su pokušavali doći do Europe, kao i video intervjue koji su napravljeni s njihovim obiteljima.

Odgovori