• Solidarnost na Siciliji – kao odgovor na represivne politike talijanske Vlade

    U Hrvatskoj trenutno boravi oko 300 tražitelja azila u prihvatilištima u Zagrebu i Kutini, među kojima je dio vraćenih iz drugih država članica prema tzv. Dublinu, preseljenih iz Turske, ali i nekolicina koja je prethodno privremeno boravila u BiH i Srbiji.

    Na prošlotjednoj sjednici Vlade MUP je predstavio Izvješće MUP-a o obavljanju policijskih poslova u 2017. godini u kojem se mogu naći različite statistike i analize. Iako nam je namjera bila ukratko navesti glavne nalaze u ovom tjednom osvrtu, zbog pojmova koji se koriste, a koji su nam dosta nejasni, kao i različitih statističkih podataka za istu kategoriju, ne možemo to učiniti bez dodatnih objašnjenja. Samo za primjer, na 114. stranici se nalazi informacija kako je u 2017. godini „za 15,5% bilo je manje tražitelja međunarodne zaštite, njih 1.887 (2016. – 2.233)”, dok se na stranicama 122. i 123. navodi “U odnosu na 2016. godinu (1.968 tražitelja azila), u 2017. godini bilo je 1.887 tražitelja azila, što je manje za 4,12%”). 

    Prošlog tjedna smo u medijima mogli pratiti ministre unutarnjih poslova RH Božinovića i ministra sigurnosti BiH Mektića kako se loptaju informacijama koliko je osoba bilo, odnosno prošlo kroz BiH te koliko ih je ušlo, odnosno prošlo kroz RH. Budući se radi o ljudskim životima i sudbinama zanimljivo je kako su dva ministra našla shodnim prepucavati se oko brojki i na taj način pomaknuti fokus sa onog krucijalnog – nehumanih uvjeta u kojima te osobe žive u BiH, odnosno onemogućavanja ostvarenja prava na pristup teritoriju i sustavu međunarodne zaštite u RH. Osim toga, manipulacije brojem ljudi moguće su upravo zbog toga što se ti podaci ne komuniciraju transparentno, što ne postoji sustavan način registracije, kao i što se prava tih osoba krše na toliko razina da nije niti moguće javno komunicirati situacije u kojima se te sve osobe nađu. Suradnjom temeljenoj na solidarnosti ne samo da ne bismo imali poteškoća s točnim brojem osoba koje su se našle u našim zemljama u potrazi za sigurnošću, već bi te osobe mogle nastaviti živjeti u uvjetima dostojnim čovjeka.

    Prošlog tjedna javno je reagirala slovenska pravobraniteljica koja je pokrenula ispitivanje navoda izbjeglica o kršenjima njihovih prava, zbog nemogućnosti traženja zaštite u Sloveniji te vraćanja u Hrvatsku (pa potom i BiH ili Srbiju) premda su zatražili zaštitu. Iako su dobili očitovanja ministarstva, pravobraniteljica ističe kako su izostavljeni neki ključni odgovori na njena pitanja te da takvim očitovanjima nisu uklonjene sumnje u nezakonito postupanje policije.

    177 ljudi ( među kojima 29 maloljetnika bez pratnje, većinom iz Sirije, Eritreje, Somalije i Sudana) gotovo deset dana je bilo zadržano na brodu Diciotti u luci Catania, budući da im je talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini odbio omogućiti iskrcaj. De facto, 177 ljudi je bilo lišeno slobode bez ikakve pravne osnove i bez pravne zaštite, te je iz tih razloga talijansko državno odvjetništvo pokrenulo istragu zbog “protuzakonitog zadržavanja i uhićenja ljudi te zloporabe ovlasti“. Dodatno, ravnatelj talijanske Medicinske agencije dao je otkaz u znak prosvjeda protiv takve Salvinijeve politike i odnosa prema migrantima. Nakon tjedan dana, dopušten je iskrcaj za 29 maloljetnika bez pratnje, dok su ostali blokirani na brodu. U međuvremenu zatočeni migranti su započeli štrajk glađu, a građani u luci višednevni prosvjed. Građani iz svih djelova Sicilije, aktivisti, zaposlenici udruga i sindikati protestirali su svaki dan, a noć prije nego je omogućen iskrcaj svih osoba (25. kolovoza) su se sukobili s policijom.

    Za sve koji do sada nisu, pozivamo na potpisivanje, dijeljenje informacija i svaku drugu podršku kampanji Welcoming Europe.  

    Foto: Borderline Sicilia ONLUS

Odgovori