• 45 dana detencije, 45 dana previše

    Prošlo je 45 dana od kada se obitelj djevojčice Madine, poginule pod naletom vlaka nakon protjerivanja iz Hrvatske, nalazi u detenciji bez mogućnosti kontakta sa svojom izabranom odvjetnicom ali i predstavnicima organizacije civilnog društva s kojima su u kontaktu od prosinca 2017. godine. Unatoč tome što čl. 131. st. 3. Zakona o strancima govori kako je organizacijama civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava osiguran pristup centru i tome što je jedna od članica obitelji opetovano tražila kontakt, nadležni su odbili mogućnost ulaska, a na neke upite se nisu niti udostojili odgovoriti.     

    Podsjetimo, Europski sud za ljudska prava 6. travnja žurno je dostavio odvjetnici obitelji odluku o privremenoj mjeri u kojoj nalaže MUP-u da obitelj odmah smjesti u takvu sredinu gdje obitelj neće biti izložena nečovječnom ili ponižavajućem postupanju. Ova privremena mjera podrazumijeva da MUP odmah mora obitelji omogućiti slobodu kretanja i  pokazatelj je kako i sam Sud uviđa moguće nepravilnosti u postupanju policije prema obitelji poginule Madine. Unatoč tome, obitelj je i dalje u detenciji.

     

    S druge pak strane MUP kreće i sa pritiscima prema odvjetnicima koji štite prava izbjeglica, kao i prema aktivistima i aktivistkinjama organizacija koje pružaju pravnu i humanitarnu zaštitu izbjeglicama. Tako je u odvjetnički ured poslan PN USKOK radi vršenja izvidnih radnji vezanih uz sumnju u krivotvorenje potpisa na punomoći (potpisanoj pred 6 svjedoka) kojom su u ime obitelji digli kaznenu prijavu DORH-u protiv nepoznatih počinitelja u MUP-u zbog prouzročenja smrti djevojčice Madine iz nehaja. Također, nakon što je najavljena konferencija za medije u vezi policijskih pritisaka i zastrašivanja, policija dostavlja pozive aktivisticama CMS-a i AYS-a na obavijesni razgovor u isto vrijeme kada je najavljena konferencija. Uz to, sam ministar u svojim javnim istupima jasno pokušava kriminalizirati i diskreditirati one aktere koji ustraju na upozoravanju na kršenje ljudskih prava i inzistiraju na tome da Hrvatska poštuje svoje vlastite zakone.

    Kriminalizacija solidarnosti ali i samih izbjeglica tužna je i sve prisutnija realnost u mnogim državama članicama EU. U tome svakako prednjači Mađarska. Aktivisti Migszola upozorili su na radikalne promjene koje su se dogodile u posljednjih nekoliko godina, a koje su njima, kao i mnogim drugima koji žele pružiti podršku izbjeglicama skoro pa u potpunosti onemogućile djelovanje. Skoro svi tražitelji međunarodne zaštite nalaze se u detenciji te im je nemoguće pristupiti dok se u isto vrijeme prostor za djelovanje civilnog društva i nezavisnih medija znatno suzio. Oni koji se suprotstave ovakvim postupcima države, riskiraju da postanu mete državno sponzoriranih kampanja punih mržnje naspram onih koji podržavaju izbjeglice te samih izbjeglica.

    U nadi da Hrvatska neće krenuti ovim putem, ne možemo ne primjetiti da sličnosti s orbanovskom politikom u određenim postupcima vladajućih u Hrvatskoj ima sve više.

    Ipak, ono što je bitno naglasiti jest da je i istraživanje pokazalo da više od polovine građana smatra da bi Hrvatska trebala biti otvorena za izbjeglice koje traže zaštitu Hrvatske, a oko dvije trećine ne misli da bi Republika Hrvatska trebala žicom ili zidom onemogućiti ulazak izbjeglicama i to je poruka koju vladajući u Hrvatskoj moraju čuti!

    Ovaj tjedan u Saboru je na rasporedu bila plenarna rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Osim što se saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina o tome nije očitovao, provedeno e-savjetovanje rezultiralo je odbijanjem svih prijedloga amandmana zainteresirane javnosti. S obzirom na to da predložena zakonodavna rješenja ne nude jamstva strancima iz međunarodnog i EU prava te je nužno obratiti pozornost barem na neke od prijedloga amandmana, primjerice nemogućnost stranca da sazna razloge zbog kojega ga RH proglašava sigurnosnom prijetnjom. Cijeli prijedlog amandmana pogledajte ovdje.

     

    INTEGRACIJA:

    U Knjižnici Voltino – Knjižnice grada Zagreba održavaju se radionice za učenike OŠ Voltino i OŠ Ljubljanica na kojima se učenici i učenice upoznaju s razlikama među pojmovima migranti i izbjeglice, prevladavaju stereotipe i time razvijaju bolje razumijevanje i solidarnost prema migrantima i izbjeglicama. Povodom radionica u knjižnici je postavljena i slikovnica Kućica u Ježevu.

    Osnovna škola Vladimira Vidrića u Kutini koju pohađaju i djeca tražitelji međunarodne zaštite koji žive u Prihvatilištu u Kutini ovog tjedna organizirala je Tjedan z

    ajedništva. Cilj projekta je premostiti razlike između učenika, poticati prijateljstvo i zajedništvo te upoznati i povezati se s učenicima tražiteljima azila. Vijeće učenika donijelo je pravila prijateljstva, a učenici su ispisali poruke zajedništva i svim učenicima zaželjeli dobrodošlicu. Škol

    ska kuhinja je pripremila tradicionalno jelo učenika tražitelja azila, što je sve učenike posebno obradovalo. Učenici su u produženom boravku izradili slikovnicu s najvažnijim znamenitostima Kutine i kartom s lokacijom nacrtanih mjesta s ciljem da se učenicima olakša kretanje i upoznavanje grada. Slikovnicu će dobiti svi učenici tražitelji azila koji pohađaju našu školu.

    Biciklopopravljaona je ovaj tjedan u Beču dobila jednu od 15 “SozialMarie” nagrada za društvene inovacije – bicikli izbjeglicama! SozialMarie je najstarija nagrada za društvene inovacije u Europi te svake godine 15 izvrsnih projekata na području društvene inovacije dobije tu nagradu. Ove su godine bila nominirana 34 projekta

    Rezultati istraživanja barometra EU pod nazivom “Integration of immigrants in the European Union” provedenog u 28 država članica pokazalo je da samo manjina (37%) Europljana smatra da su dobro informirani o imigracijskim i integracijskim pitanjima. Također, Europljani se generalno slažu s glavnim čimbenicima za koje se zna da mogu olakšati ili spriječiti integraciju migranata, kao i mjere politike koje bi ju podržale. Ovdje spada ponuda jezičnih tečajeva po dolasku (88%), poboljšanje integracijskih programa (85%) ili potpora upronalaženju posla (83%).

    U prosjeku sedam od deset (69%) Europljana kaže da je integracija migranata neophodno ulaganje u dugoročnu perspektivu za svoju zemlju, a sličan broj integraciju vidi kao dvosmjerni proces u kojem odgovornost imaju i društvo domaćin i migranti.

    NAJAVA:

    Objavljen je poziv za sve organizacije, inicijative, pojedince, lokalne zajednice, svi zainteresirani i zainteresirane da se uključite se svojom akcijom u 5. tjedan IZBJEGLICAma! Naum ovog događaja je podignuti svijest političara, javnosti i stanovnika Hrvatske o položaju izbjeglica. Prijave su otvorene do 24. svibnja preko ovog linka. Više o tome kako, pogledajte ovdje.

Odgovori