• Pučka pravobraniteljica otkriva niz zastrašujućih činjenica o postupanju i radu policije

    Nakon što su brojne strane i hrvatske nevladine organizacije, aktivisti i izbjeglice više od godinu dana upozoravali i izvještavali o nezakonitim i nasilnim protjerivanjima izbjeglica iz Republike Hrvatske te onemogućavanja pristupa sustavu međunarodne zaštite pravobraniteljica je u svom dopisu DORH-u prokazala kako MUP sustavno nastoji prikriti svoje stvarno postupanje prema izbjeglicama. Najviše zabrinjava to što je MUP svojim djelatnicima izdao dvije naredbe (jednu 24. 11. 2016. i drugu 15. 2. 2017.) koje se poklapaju s podacima o povećanju nasilja nad izbjeglicama i nezakonitim onemogućavanjem izbjeglicama da zatraže međunarodnu zaštitu na teritoriju RH na koje organizacije civilnog društva kontinuirano upozoravaju.

    Informacije koje je Pučka pravobraniteljica iznijela govore i o tome da tragičan slučaj malene Madine i njezine obitelji nije jedino protjerivanje djece, najranjivije skupine među izbjeglicama, iz Hrvatske. Prema njezinim navodima, MUP je postupio protuzakonito i protjerao 9-godišnje dijete bez pratnje umjesto da mu dodijeli skrbnika, a osim dječaka u istoj skupini nalazilo se još dvoje djece, starih 12 i 15 godina.

    Ministar je u dva navrata ustvrdio da policija ne zna ništa o navodnom protjerivanju devetogodišnjeg djeteta unatoč tome što je pravobraniteljica sve informacije o tom slučaju proslijedila MUP-u još u lipnju. Također, ured Pučke pravobraniteljice nasumičnim pregledom informacijskog sustava jedne pogranične policijske postaje otkrio je da se djecu, kao i odrasle, deportira po skraćenom postupku, bez identifikacije, bez zdravstvenog pregleda i pomoći socijalne skrbi. I umjesto da provede efikasnu istragu u predmetima na koje je upozoren, ministar se latio spina kojim bi, valjda, htio reći da je riječ samo o šumu u komunikaciji među institucijama.

    Vezano uz smrtni slučaj 6-godišnje djevojčice Madine, MUP tvrdi kako nije u posjedu ključnih snimaka zbog tzv. „tehničkih poteškoća“. I u nekoliko drugih slučajeva dogodilo da za vrijeme u kojem su izbjeglice tvrdile da je policija nepropisno postupala, uključujući tjeranje preko granice i uporabu nasilja, snimaka nema. Konkretno, ako se događaj zbio od deset do jedan do pola dva – točno u to vrijeme se snimka prekida.  

    Ovakve tvrdnje mogu upućivati na ciljano prikrivanje dokaza kojima bi se mogle rasvijetliti povrede ljudskih prava izbjeglica te na nesavjesno i manipulativno postupanje.

    Novo svjetlo na slučaj Madinine smrti baca te ujedno potvrđuje majčinu priču, službena bilješka Direkcije policije MUP-a Srbije koja kaže se da se grupa migranata te noći kretala prema Šidu “nakon što su ih policijski službenici Republike Hrvatske spriječili u pokušaju da ilegalno uđu u Hrvatsku”. Isto potvrđuje i izjava strojovođe vlaka koji je pogazio djevojčicu koji navodi da je vidio ljude kako idu iz pravca Tovarnika prema Šidu pješice uz sam kolosijek.

     

    Prvih 40 izbjeglica koje su krajem prošle godine iz Turske došle u okviru sustava preseljenja posljednjih nekoliko tjedana novi dom pronašli su u Zadru. U Hrvatsku su stigli krajem studenoga i prvih šest tjedana proveli su u prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite u Kutini gdje su prošli 80 sati ubrzanog tečaja hrvatskog jezika i 16 sati predavanja socijalno-ekonomskog usmjerenja. Sedam bračnih parova i njihovo 26-ero djece trenutno živi u hostelu u Zadru koji bi trebao poslužiti kao privremeni smještaj dok ne pronađu stan. 13-ero djece osnovnoškolske dobi trebalo bi krenut u školu dok će istodobno, njihovi mlađi braća i sestre, također njih 13, krenuti u vrtić.

    Druga skupina izbjeglica preseljenih iz Turske, njih 36, stigla je u Hrvatsku krajem siječnja te su trenutno smješteni u Prihvatilište u Kutini.

     

    Unatoč tome što su još u rujnu i prosincu 2017. godine donesene odluke o dodjeli financijskih i dodatnih financijskih sredstava za provedbu projekta „Rekonstrukcija i adaptacija Prihvatilišta za tražitelje azila u Zagrebu“, sama rekonstrukcija i adaptacija još uvijek nije započeta. Već mjesecima dio soba u Prihvatilištu nema struje te se stanovnici Porina snalaze “posuđujući struju” iz drugih soba uz pomoć produžnih kablova.

    Također, zabilježeno je nekoliko slučajeva osoba koje su tijekom 2016. i 2017. godine u Hrvatsku vraćene prema Dublinskoj uredbi, u međuvremenu im je Austrija odakle su vraćeni odobrila povratak i odlučila da će razmotriti njihov slučaj te ih nakon nekog vremena ponovno vratila u Hrvatsku. Ovakva i druge situacije u kojima se sustav poigrava i igra ping pong s ljudima čest su uzrok nezadovoljstva i depresije ljudi koji su u njima već dugo nalaze. Tako se prije dva tjedna tražitelj međunarodne zaštite popeo na stup u blizini hotela Porin i prijetio da će počiniti samoubojstvo. Radi se o osobi koja je sustavom relokacije iz Italije došla u Hrvatsku i već devet mjeseci čeka da se riješi njegov status pošto je jedini iz skupine s kojom je došao i dalje bez odgovora. Nakon razgovora s pregovaračem, tražitelj se ipak odlučio spustiti sa stupa.

    Najava:

    • Prijavite se na trening i organizirajte malu društvenu akciju kojom ćete potaknuti pozitivne promjene i toleranciju u vašoj okolini. Trening okuplja mlade osobe iz Hrvatske, različitih interesnih sfera, koje su aktivne u svojoj zajednici, a koje će zajedno provesti dva vikenda učeći jedne od drugih, družeći se, razmjenjujući iskustva, dijeleći probleme i pokušavajući ih zajednički definirati i riješiti. Prijave traju do 23. veljače. Više o tome kako se prijaviti pročitajte ovdje.

    • Biciklopopravljaona nastavlja svoj rad s izbjeglicama. Nakon što su u
      prošloj godini donirali više od 100 bicikala, sada organiziraju  početnički tečaj popravljanja bicikala namijenjen isključivo izbjeglicama. Tečaj će se održavati na hrvatskom i arapskom jeziku. Više informacija, uključujući i poziv na arapskom jeziku nalazi se ovdje.

Odgovori