• Upozoravanje na kršenja ljudskih prava dužnost je svih nas!

    U prosincu 2017. godine, nakon što je izašao članak Potresne priče izbjeglica zaglavljenih pred vratima EU-a: Hrvatski policajci natjerali su me da skinem cipele i bos se vratim u Srbiju saborski zastupnik postavio je zastupničko pitanje Vladi Republike Hrvatske vezano uz postupanje hrvatske policije prema izbjeglicama. Na odgovor Vlade i Ministarstva unutarnjih poslova reagirala je Inicijativa Dobrodošli! te izrazila neslaganje s pojedinim navodima koje smatraju netočnima.

    Inicijativa Dobrodošli! reagirala je na netočnosti vezane za osobe vraćene po Dublinskim sporazumu i readmisiji, istaknula neprofesionalno korištenje kolokvijalnih termina u slučajevima odlučivanja o životu i sigurnosti te insinuacije i optužbe upućene prema civilnom društvu i njihovom djelovanju.

    Upozoravanje na kršenja ljudskih prava i na sumnje na njihovo kršenje te degradaciju sustava azila u Hrvatskoj dužnost je svih nas!

     

    Cijelo otvoreno pismo pročitajte ovdje.

     

    Fotografija: inicijativa za podršku Nurettinu Oralu, Bern

    Da Hrvatska ne smije odstupiti od zaštite temeljnih ljudskih prava naglašava se i vezano uz slučaj izručenja u Tursku koje bi moglo ugroziti život osobe koja je u Švicarskoj ostvarila zaštitu zbog političkog progona.

    Naime, Županijski sud u Vukovaru odlučio je, a Vrhovni sud potvrdio odluku o izručenju Turskoj Kurda Nurettina Orala, kojemu je prije 13 godina Švicarska dala politički azil i u kojoj ima posao i obitelj. Nurettin Oral uhićen je ovo ljeto dok je bio na putovanju u Hrvatskoj, temeljem tjeralice kojom ga se optužuje da se 1999. borio za Kurdsku radničku stranku PKK, a koja je u Turskoj proglašena terorističkom organizacijom. Naime, upravo zbog tog razloga Švicarska je Nurettinu Oralu osigurala zaštitu, odnosno zbog straha da bi mu vraćanje u Tursku moglo

     

    ugroziti život, sigurnost, te da mu Turska ne bi osigurala pravično suđenje.

    Fotografija: inicijativa za podršku Nurettinu Oralu, Bern

    U spomenutoj odluci Vrhovnog suda stoji i da podatak da Oral, kao izbjeglica s azilom u Švicarskoj, “nije odlučan” jer “Švicarska nije zemlja članica EU, zbog čega pravo azila i status izbjeglice koji je izručenik stekao u Švicarskoj za odlučivanje o dopuštenosti izručenje u RH nije od važnosti”. Oralova odvjetnica navodi kako je iznenađena time što piše u odluci s obzirom na to da sve zemlje potpisnice Konvencije iz 1951. i protokola o statusu izbjeglica iz konvencija iz 1967. moraju poštovati tu konvenciju i njome zagarantirana prava izbjeglica.

     

    Sada je na ministru pravosuđa, kao instanci koja u ovom slučaju odlučuje o životu jedne osobe da zaista posveti dužnu pažnju ovom slučaju te osim ispitivanja formalno-pravnih uvjeta za izručenje, nužno ispita i materijalno-pravne pretpostavke u skladu sa svojom ulogom u pravnom sustavu jer ovo ne bi bio prvi slučaj iskorištavanja međunarodne tjeralice Interpola za nastavak političkih progona. Ovo nije prvi slučaj zahtjeva za izručenjem osumnjičenih za terorizam u Hrvatskoj, koji su slučajno ili ne, bili baš iz Turske, a koji su se po provedenom postupku pokazali zloupotrebom sustava i kršenjem prava izbjeglica.

     

    Naglasimo i to da brojne relevantne organizacije poput Amnesty Internationala ili Human Rights Watcha redovito izvještavaju o kršenjima prava neistomišljenika u Turskoj što navodi na zaključak kako postupak koji bi optuženi imao u Turskoj, ukoliko bi bio izručen, ne bi bio pravičan.  Naime, nakon srpnja 2016., turske vlasti uhićuju na tisuće političkih neistomišljenika i žele uvesti smrtnu kaznu, a tada je Turska derogirala i obveze iz Europske konvencije o ljudskim pravima. Europa je konvencijom usvojila određene civilizacijske standarde kojima se propisuje zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne te svaki sudac koji odlučuje u ovom slučaju mora dati odgovor bi li došlo do takvih postupaka u slučaju izručenja uhićenog Turskoj. Izručenje bi u ovom slučaju bilo protivno i pravnom principu zabrane vraćanja, koje je prepoznato i zajamčeno brojnim međunarodnim dokumentima, a koji osobu štiti od vraćanja u zemlju gdje bi njen život bio ugrožen.

    Nužno je da Hrvatska postupi u skladu s postojećim pravnim propisima i dostignutim civilizacijskim normama i ne izruči osobu u nesigurnost turskog pravnog sustava, osobito uzimajući u obzir činjenicu statusa izbjeglice osobe protiv koje se vodi postupak za izručenje.

     

    U petak Nurettinu su podršku dali i stanovnici Berna koji su pred hrvatskim veleposlanstvom održali miran prosvjed.

    Suđenje Ahmedu H. nastavilo se ovog siječnja u Szegedu u Mađarskoj. Kroz cijelo suđenje podržavaju ga aktivisti uključeni u kampanju Free the Röszke 11 te brojni internacionalni aktivisti.

    Fotografija: Matija Kralj

    U solidarnosti s Ahmedom H., Röszke 11 i aktivistima kampanje, političkim zatvorenicima i pritvorenim migrantima i izbjeglicama u Mađarskoj i drugdje, zagrebački aktivisti postavili su transparent na glavnom zagrebačkom trgu zahtijevajući trenutno oslobađanje Ahmeda H. i slobodu za sve zatvorenike rasističke, neokolonijalne tvrđave Europe.

     

Odgovori