• Svjedočanstva o push back-ovima i dalje pristižu

    Trenutno oko 70 osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u Hrvatskoj čeka na stan i smještaj koji im je prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi dužno osigurati u trajanju od najduže dvije godine od dana uručenja odluke o odobrenju međunarodne zaštite.

    S obzirom na to da je u zadnje dvije godine odobreno 287 međunarodnih zaštita, očekuje se da će kroz 2018. i 2019. godinu velik dio tih osoba ostati bez krova nad glavom ako ne uspiju naći poslove i plaće kojima si mogu osigurati egzistenciju. Zabrinutost organizacija civilnog društva oko ovakvog scenarija je opravdana s obzirom na to da i dalje nema dugoročnog i sveobuhvatnog plana uključivanja na razini države, što između ostalog znači i izostanak sustavnog učenja hrvatskog jezika kao jednog od ključnih elemenata integracije bez kojeg su pristup zaposlenju i kontakt s lokalnim stanovništvom često ograničeni, a nekada i u potpunosti onemogućeni. Prema podacima HZZ-a u prvoj polovici 2017. godine evidentirane su 124 osobe kojima je odobren azil i 3 osobe pod supsidijarnom zaštitom, a zaposleno je samo 36 azilanata i 1 osoba pod supsidijarnom zaštitom.

     

    Majka šestogodišnje afganistanske djevojčice Madine koja je stradala u naletu vlaka na hrvatsko-srpskoj granici optužuje hrvatske policajce da su joj, suprotno propisima, odbili zahtjev za azil i natjerali je da noću pješice krene uz prugu prema Srbiji sa šestoro male djece.

    Tragediju istražuje ured pučke braniteljice RH koja je vezano uz smrt djevojčice pokrenula istražni postupak, a izvještaj o slučaju zatražio je i Odbor za nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora. Ranko Ostojić, predsjednik Odbora poručio je da ako je to politika te je neprihvaćanje ljudi koji traže azil danas praksa, za što ima puno informacija da se događa, riječ je o višem problemu. Dodaje da je Hrvatska očito promijenila politiku, a to je da ne poštuje međunarodne konvencije i standarde.

    Na Odboru za nacionalnu sigurnost već jedno vrijeme očekuje se tematska sjednica na tu temu.

    MUP već danima ne odgovara na ove optužbe.

     

    Danas, 16.12. internacionalni aktivisti iz Italije, Slovenije, Hrvatske, zajedno s izbjeglicama koje se trenutno nalaze na tom području organizirali su demonstraciju u Gorizi u Italiji pod nazivom “Humanity welcome!”. Demonstracija je reakcija na stav lokalnih vlasti prema izbjeglicama koji su ostavljeni u užasnim uvjetima i bez pristupa smještaju i ostaloj podršci dok pokušavaju dobiti dokumente i legalizirati svoj boravak u Italiji. Lokalne vlasti odriču se bilo kakve odgovornosti za pružanje smještaja za one koji su se našli u limbu europskog sustava međunarodne zaštite te su našli sklonište u napuštenom tunelu u središtu grada te su im uz podršku volontera i aktivista osigurane osnovne potrepštine.

    14. i 15. prosinca odvijao se sastanak Europskog vijeća kojem je jedna od tema bila migracijska politika. Baš oko teme migracija sudionici i sudionice sastanka nisu zadovoljni odnosno ne uspijevaju postići konsenzus i imaju dosta različite vizije. Ipak, potvrdili su redoslijed prioriteta od kojih je prvi zaštita teritorija, potom zaštita vanjskih granica te zaustavljanje nezakonitih migracija. Osim toga, glavne teme oko kojih se diskusija vodila su tko su “pravije” od pravih izbjeglica, trebaju li kvote biti obvezne ili ne… Očekivanja koja su mnoge organizacije imale od europsko- unijskih lidera je migracijska politika, kako njena unutarnja tako i vanjska dimenzija, temeljena na zaštiti ljudskih prava te ambiciozne, strukturne i održive prijedloge promjena postojećih politika kojima bi se riješila očita zastranjenja i problemi.  

     

    S obzirom na to da u prioritetima i raspravama nije bilo mnogo riječi o ljudima i onemogućavanju prava na traženje azila, smatramo važnim ponoviti:

    –     Azil je vrsta zaštite, koju daje država koja prihvaća izbjeglicu- osobu koja bježi iz države svoga podrijetla/boravka- uz jamstvo i pružanje određenih prava i sloboda. Ujedno to znači zabranu prisilnog povratka na granice područja gdje bi život ili sloboda izbjeglice bili ugroženi, uz mogućnost ostanka u zemlji prihvata dok se situacija zbog koje je osoba bila prisiljena napustiti državu ne riješi.

    –        Azil će se priznati tražitelju koji se nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta, a osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja zbog čega ne može ili ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje. (Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti)

    –        Institut privremene zaštite osmišljen je ne bi li riješio situacije masovnog priljeva ljudi u kratkom vremenu: Privremena zaštita je zaštita odobrena u izvanrednom postupku, u slučajevima masovnog priljeva ili predstojećeg masovnog priljeva raseljenih osoba iz trećih zemalja koje se ne mogu vratiti u zemlju svog podrijetla (Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti)

    –        Ustav RH također kaže kako: Strani državljanin i osobe bez državljanstva mogu dobiti utočište u Republici Hrvatskoj, osim ako su progonjeni za nepolitičke zločine i djelatnosti oprečne temeljnim načelima međunarodnog prava

    Možda ovaj kratki podsjetnik može baciti novo- staro svjetlo na ovu temu i utjecati na smjer promjena u budućnosti.

     

Odgovori