• Predsjednik Europskog Parlamenta: trenutni sustav uređen Dublinskom uredbom ne funkcionira, nepošten je i neučinkovit

    DublinSve veći broj izbjeglica koji su dugo vremena, neki i po godinu dana u Srbiji odlučuje se vratiti u Grčku, objavio je Info Parka iz Beograda. Umorni od čekanja na odluku o tome hoće li im međunarodna zaštita biti odobrena i gubeći nadu – jer je u 2017. godini Srbija je dodijelila samo 3 međunarodne zaštite, povratak u Grčku vide kao mogućnost za život u boljim uvjetima. Unatoč činjenici da su zabilježeni uvjeti u Grčkoj često veoma loši odlazak tamo smatraju prilikom da lakše dođu do neke od zemalja EU u kojoj će imati više šanse za ostvarivanje međunarodne zaštite.

    Odbor za građanske slobode Europskog parlamenta (LIBE) velikom većinom prihvatio je Izvještaj Wikström koji govori o reformi azilnog sustava EU te predložio izmjene Dublinske uredbe. Predsjednik Europskog Parlamenta Antonio Tajani u svojoj izjavi prošlog je tjedna naglasio kako je vrijeme da prihvatimo činjenicu da trenutni sustav uređen Dublinskom uredbom ne funkcionira te da je nepošten i neučinkovit.

    Jedan od glavnih principa koje iznosi izvještaj odnosi se na nužnost sudjelovanja svih država članica u podjeli odgovornosti te smanjenju neproporcionalnog tereta koji nose rubne države članice, uglavnom Italija i Grčka, u koje pristiže najveći broj izbjeglica.

    Prema novom prijedlogu, prva EU članica u koju su izbjeglice stigle više ne bi automatski bila odgovorna za razmatranje njihovog slučaja nego bi se odgovornost temeljila i na eventualnim vezama koje izbjeglica ima u određenoj zemlji članici (npr. članove obitelji, prije je tamo živjela ili studirala). Također, predloženo je i da se pristup određenim EU fondovima ograniči zemljama koje neće sudjelovati u solidarnoj raspodjeli odgovornosti. Iako ovaj prijedlog još nije ni blizu usvajanja, Inicijativa Dobrodošli! ističe kako je ovaj trenutak važan jer se u institucijama EU otvara prostor za propitivanje dosadašnjih politika koje su bile nedovoljno solidarne i ugrožavale brojne živote.

    Prošlo je godinu dana od donošenja dogovora Joint Way Forward između EU i Afganistana koji je omogućio zemljama EU deportacije ljudi u Afganistan. Nevladine organizacije koje prate stanje u Afganistanu, ističu kako niti EU niti afganistanska vlada nisu adekvatno procijenile sigurnosnu situaciju te svakim danom situacija u Afganistanu postaje sve gora. Slično potvrđuje i nedavno izvješće Amnesty International-a o stanju u Afganistanu koje jasno pokazuje da su povratci u tu zemlju itekako opasni.

    Zabrinjavajuće vijesti dolaze iz Mađarske u kojoj već dulje vrijeme vlasti javno vode borbu protiv nevladinih organizacijama ograničavajući im prostor i mogućnost djelovanja. Tako je prošlog tjedna Mađarskom Helsinškom Odboru nakon više od dvadeset godina djelovanja zabranjen pristup policijskim pritvorima, detencijskim centrima i zatvorima. Ovime je zatvoren prostor nevladinim organizacijama koje monitoriraju poštovanje ljudskih prava u zatvorenim institucijama te ostavlja veliki prostor za njihovo kršenje i daljnje pogoršanje uvjeta u kojima ljudi koji se nalaze u zatvorenim institucijama borave.

    Povodom treće godišnjice postojanja aktivistička mreža Alarm Phone izdala je  “In Solidarity with Migrants at Sea! The Alarm Phone 3 years on” u kojoj se osvrće na svoja dosadašnja iskustva u radu, daje političku analizu situacije na Mediteranu te kroz intervjue s aktivistima, ljudima u pokretu te onima koji su preživjeli prolazak preko Mediterana nastoji što jasnije prikazati koliko je važno biti direktno uključen u podršku i borbu za slobodu kretanja. U periodu od listopada 2014. do listopada 2017. godine aktivisti Alarm Phone-a pružili su podršku ljudima u 1840 hitnih slučajeva na području Mediterana te su kroz taj period bili svjedoci nastajanja sve rigoroznijeg graničnog režima Europske Unije zbog kojeg su do dan danas mnogi izgubili svoje živote u potrazi za sigurnošću.

Odgovori