• Djeca bez pratnje i dalje žive u neodgovarajućim uvjetima

    eu-1Nakon što Austrija, unatoč upozorenjima organizacija za zaštitu ljudskih prava, mjesecima vraća izbjeglice koje su za vrijeme tzv. Balkanske rute prošli kroz Hrvatsku, Nezavisni odvjetnik Suda Europske unije istaknuo je kako se to nije smjelo dogoditi. Vraćanja su se pozivala na tzv. Dublinsku uredbu, prema kojoj je prva zemlja u koju izbjeglica neregularno uđe i zemlja koja je odgovorna za razmatranje njegovog zahtjeva za međunarodnom zaštitom. S obzirom na to da su zemlje na balkanskoj ruti same organizirale ulazak i prolazak izbjeglica kroz svoj teritorij, pitanje je može li se takav ulazak uopće smatrati neregularnim. Odgovor na to pitanje još se čeka, a zatražio ga je Visoki sud Slovenije još prošle godine od Suda Europske unije. Iako niti Nezavisni odvjetnik ne smatra da je ulazak bio regularan naglašava da pravni mehanizmi EU jednostavno nisu dizajnirani tako da pokrivaju izvanredne situacije poput ove koja se dogodila za vrijeme humanitarne krize i dolaska velikog broja izbjeglica te smatra kako bi odgovornost za zahtjeve za zaštitom i pružanje međunarodne zaštite trebale preuzeti zemlje u kojima su izbjeglice tu zaštitu i tražile.  Upitno je, međutim, hoće li Sud EU prihvatiti mišljenje svojeg Nezavisnog odvjetnika, koji je prokazao nedostatke Dublinske uredbe te pokušao pronaći način za pravedniju raspodjelu odgovornosti unutar Europske unije. A dok Sudovi donose odluke o ovom pitanju, prisilna vraćanja izbjeglica ne prestaju, već su izbjeglice koje su započele svoje živote i integraciju u drugim zemljama, prisiljene ponovno napustiti svoje nove domove, i krenuti ispočetka u drugoj zemlji.

     

    Ovaj tjedan održana je nacionalna konferencija “Unapređenje alternativne skrbi za djecu bez pratnje u Republici Hrvatskoj” koju je organizirao Centar za nestalu i zlostavljanu djecu u partnerstvu s organizacijom Save the Children. Kroz razdoblje od rujna 2015. godine do danas, u Hrvatskoj je mjesečno 30-ak djece bez pratnje smješteno u nekoliko ustanova socijalne skrbi i prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite. Međutim, zamjećuje se i velika fluktuacija, zbog dolaska nove i odlaska (nestanka) već smještene djece bez pratnje (DBP). Početkom svibnja 2017. godine uočen je značajan porast te je sredinom svibnja evidentirano 70 DBP, za što se pokazalo da nadilazi kapacitete sustava skrbi i generira dodatne rizike za dobrobit i ostvarenje najboljeg interesa djeteta. Procjena potreba rezultirala je brojnim preporukama za izgradnju sustava zaštite DBP, s posebnim naglaskom na potrebu što žurnije promjene oblika smještaja DBP te razvoja specijalizirane skrbi o DBP u Hrvatskoj. Svi sudionici terenskog istraživanja istaknuli su da je krajnje neprihvatljivo smještanje djece u domove za djecu s problemima u ponašanju i u prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite, u kojima su djeca u istom prostoru s odraslom populacijom. To potvrđuje i preporuka pravobraniteljice za djecu upućena Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politike, u kojoj se među ostalim ističe kako nakon humanitarne krize 2015. godine nisu stvoreni preduvjeti za odgovarajući prihvat i pružanje pomoći ovoj izuzetno ranjivoj skupini djece.

     

    Koordinacija organizacija civilnog društva za integraciju u ponedjeljak, 12. lipnja u 10 sati ispred zgrade Vlade Republike Hrvatske održati će konferenciju za medije „Integracija kao podijeljena odgovornost“. Konferencijom za medije započet će obilježavanje 4. tjedana IZBJEGLICAma, koji se održavaju u sklopu obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica.

Odgovori