• Srpske vlasti deložirale izbjeglice iz beogradskih baraka

    FB foto_SrbijaProšlog tjedna srpske vlasti najavile su premještanje izbjeglica koje borave u Beogradu u izbjegličke kampove širom Srbije. Iako je najavljeno da se neće koristiti sila prilikom deložacija ljudi iz tzv.baraka u Beogradu, volonteri i izbjeglice javljaju da je nasilje korišteno.

    Izbjeglice i volonteri javljaju da su prilikom deložacija ljudi iz baraka dokumentirali više slučajeva nasilnog postupanja službenih osoba te da se, prema nalogu Komesarijata za izbeglice, raspršivalo pesticidno sredstvo u unutrašnjosti baraka, po šatorima i osobnim stvarima i na taj način izbacivalo ljude koji su boravili unutra. Dodatno je prijavljeno onemogućavanje distribucije pomoći izbjeglicama ispred autobusa u kojima su prisilno odvezene u izbjegličke kampove.

    U barakama već su mjesecima živjeli ljudi koji su zapeli u Srbiji nakon zatvaranja tzv. balkanske rute. Izbjeglice su tamo preživjele tešku zimu, a na razini samostalnog organiziranja koja se tamo događala, čak i prije pojavljivanja volontera i medija, odvijalo se kolektivno kuhanje, jezične škole, sport, rasprave i razmjene znanja, kako bi se pokušalo u teškoj situaciji stvoriti bar dio svakodnevnog života. Iako je izbacivanje izbjeglica iz Baraka bilo najavljivano i ranije, zbog kontroverznog projekta “Beograd na void” protiv kojeg tisuće beograđana_ki prosvjeduje mjesecima, provedeno je zadnjih dana te su izbjeglice su protjerane iz Beograda.

    Ljude se deportiralo u kampove diljem Srbije, poput Sombora, Principovaca i Sjenice. Dok u kampovima u Obrenovcu i Krnjači, kampovima najbližima Beogradu, ljudima, koji su tamo već mjesecima kao i onima koji su došli pri deložaciji baraka, ovih dana je zabranjen odlazak u Beograd pod prijetnjom da će ih policija deportirati u detencijski kamp Preševo na granici s Makedonijom. Onim osobama koji su još uvijek ostale u Beogradu prijeti isto, jer je najavljeno da će osobe zatečene bez papira biti deportirane u Preševo.

    U isto vrijeme, izbjeglice koje su zbog restriktivnih politika Europske unije, pa tako i Hrvatske u situaciji da ne postoje sigurni i legalni putovi u Europsku uniju, to pokušavaju učiniti na različite načine. Izbjeglice i dalje javljaju kako ih hrvatska policija vraća u Srbiju, bez obzira na iskazanu želju za traženjem azila u Hrvatskoj, a javljaju nam i o nastavku nasilja i uništavanju i oduzimanju imovine, poput novca i mobitela, kada pokušaju prijeći hrvatsko-srpsku granicu. Inicijativa Dobrodošli poziva hrvatske institucije da reagiraju čim prije te zaustave nasilje prema ljudima koji upravo od nasilja bježe iz svojih zemalja.

    Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na Malti je u srijedu posjetila izbjeglički kamp, kojeg je nazvala mjestom tuge i nade. Zbog toga, Inicijativa Dobrodošli! podsjeća Predsjednicu da su dva tjedna su prošla bez ikakvog odgovora nadležnih na slučajeve arbitrarnog i nezakonitog postupanja MUP-a i SOA-e prema izbjeglicama i strancima i traži da izvijeste građane o rezultatima istrage ili nadzora koje su sukladno svojim ovlastima pokrenuli. Naime, Hrvatska je za ljude i djecu koji traže zaštitu, a iz nepoznatih razloga dobivaju odbijenice, mjesto tuge, a njihova nada je upravo reakcija nadležnih institucija. Institucije, među kojima i Ured Predsjednice, upozorili smo na iznenadan povećan broj odbijanja zahtjeva za međunarodnu zaštitu tražiteljima iz Sirije i Iraka, kao i odbijanja stjecanja statusa državljanstva, stalnog ili privremenog boravka strancima koji borave u RH. Nažalost, to nije zaustavilo povrede ljudskih prava izbjeglica odnosno odbijanje zahtjeva zbog postojanja tzv. „sigurnosne zapreke“ temeljem ocjene SOA-e te se prema našim saznanjima povećao ukupan broj maloljetnika kojima je uručeno takvo rješenje. Ipak, u istom tom periodu je nadzorom Upravnog suda u Zagrebu rješenje u jednom takvom slučaju preinačeno zbog promjene stava SOA-e oko postojanja sigurnosne zapreke i osoba je ostvarila pravo na azil.

    Autonomni kulturni centar Attack kroz inicijativu Dobrodošli započeo je u četvrtak s kreativnim radionicama Kutini.Prvi ciklus radionica vodi kazalište sjena Tripstih. Radionice traju 2 sata svaki četvrtak, a jučer nam se pridružilo 13 djece, većinom vrtićke dobi. Crtale su se pozadine za priču Kazališta sjena, pa su djeca najviše uživala kada bi svoju svoje radove stavili na grafoskop i tako napravili scenu.

    Dvadesetjednogodišnji Samuel, koji se nalazi u detencijskom centru u Ježevu i koji nije imao pravovremeni pristup zdravstvenoj skrbi, a o kojem smo pisali u prošlom izvještaju, tijekom prošlog tjedna je počeo komunicirati i jesti, bolje je. Prema informacijama kojima raspolažemo, nije mu postavljena nikakva dijagnoza. Trenutno se u Ježevu nalaze 32 osobe, među kojima 8 tražitelji azila, a 24 čeka deportaciju.

    Prihvatni centri za strance u Trilju i Tovarniku prema informacijama kojima raspolažemo, krenuli su s radom.

     

    Društvo za psihološku pomoć uz podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku od 17. do 19.svibnja održava seminar “Unaprjeđenje međusektorske suradnje u području integracije osoba pod međunarodnom zaštitom” . Jedan od očekivanih rezultata seminara je Protokol o međusektorskoj suradnji u integraciji izbjeglica.  Na seminaru će biti riječ o pružanju psihosocijalne podrške osobama u procesu dobivanja međunarodne zaštite i integraciji osoba pod međunarodnom zaštitom, potrebi koordinacije državnih i lokalnih institucija te organizacija civilnog društva koje se bave pružanjem psihosocijalne podrške i zaštitom ljudskih prava te o izazovima s kojima se susreću, prilikama za poboljšanje suradnje i novim, efikasnijim mehanizmima suradnje.

    Foto: Facebook

Odgovori