• Slovenija deportirala obitelj u Hrvatsku unatoč preporukama Suda EU

    Rano ujutro u srijedu 22.03. sirijsko-egipatska obitelj koja se godinu i pol borila za ostvarivanje prava na međunarodnu zaštitu u Sloveniji vraćena je u Hrvatsku. Obitelj je u kolovozu 2015. ušla na područje Europske unije uz pomoć vize koju je valjano izdala Republika Hrvatska te nakon kraćeg boravka u Hrvatskoj nastavili do Slovenije gdje su podnijeli zahtjev za međunarodnom zaštitom. Slovenija je, pozivajući se na Dublinsku uredbu, odgovornost za razmatranje zahtjeva za međunarodnom zaštitom uputila Hrvatskoj, zajedno sa zahtjevom za njihov prihvat unatoč tome što je postojala mogućnost da uporabom diskrecijske klauzule Slovenija u slučaju ove obitelji napravi iznimku. U ovom predmetu odlučivao je čak i Sud pravde Europske unije koji je izričito naveo kako u okolnostima u kojima bi transfer tražitelja međunarodne zaštite s teškim zdravstvenim problemima uzrokovao opasnost od značajnog pogoršanja, takav transfer bi predstavljao nečovječno i ponižavajuće postupanje, a time i teško kršenje međunarodnog i EU prava.

    Unicef je također upozorio da se prilikom donošenja odluke nije uzimao u obzir najbolji interes djeteta koji je važan čimbenik kojim bi se trebalo voditi pri donošenju svih presuda koje se tiču djece. U ovom slučaju vrhovni sud nije u obzir uzeo najbolju interest djeteta nego se pri donošenju odluke vodio samo zdravstvenim stanjem majke. Iz Unicef-a dalje navode kako smatraju da bi najbolje i za majku i za dijete bilo da život nastave u Sloveniji.

    Treba imati na umu da je ova obitelj u Sloveniji živjela već godinu i pol te je njihov sin tamo i rođen. U tom periodu su se integrirali, razvili socijalnu mrežu te je otac povremeno radio u jednom restoranu.

    Kako bi pokazali protivljenje nehumanom postupanju slovenske vlade, aktivisti su na dan deportacije došli pred prihvatilište u Ljubljani u kojem su bračni par i njihovo dijete bili smješteni te su postavivši se ispred kombija pokušali spriječiti deportaciju. Policija je na prosvjed odgovorila nasiljem te je nekoliko prosvjednika i uhićeno. Unatoč tome što se odbijanje međunarodne zaštite i deportacije koje često uslijede nakon njih pokušavaju prikazati kao neutralne, pravne odluke realnost pokazuje da se radi o nasilnom djelovanju prema onima kojima je od životne važnosti osiguravanje međunarodne zaštite.

     

    U prilog štetnosti i disfunkcionalnosti Dublinske uredbe govori i AIDA izvješće koje je izašlo prošlog tjedna dok izvješće Migrant Voice-a Roads to Nowhere govori o tome da Dublin ne samo da ne funkcionira već i ima značajne i štetne posljedice na ljudske živote.

     

    U utorak 21.03. kada se u svijetu obilježava Međunarodni dan za suzbijanje rasne diskriminacije, izbjeglice koje žive u Hrvatskoj, organizirale su proslavu Nowruza (prvog dana proljeća) na Bundeku u Zagrebu. Tim činom su otvorili prostor za dijalog s domaćim stanovništvom te pozvali građane i građanke Hrvatske da im se pridruže i upoznaju njihove običaje i kulturu – jedan od početnih koraka u suzbijanju ksenofobije.

    photo_2017-03-24_16-41-45.jpg

    Podsjećamo da je javno savjetovanje za Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita otvoreno do 30.03. te Vas pozivamo da svojim komentarima doprinesete izgradnji kvalitetne integracijske politike u Republici Hrvatskoj. Ovoga puta, Akcijski plan se odnosi samo na osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita, dok se ranijih godina isti odnosio na sve strance koji borave u Republici Hrvatskoj (na istu kategoriju odnosi se i Akcijski plan za integraciju EU).

     

    Inicijativa Dobrodošli! je ovoga tjedna poslala upit Ministarstvu vanjskih i europskih poslova o planovima Republike Hrvatske o preseljenju i premještanju državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite. Republika Hrvatska je obećala prihvatiti oko 1600 osoba do kraja 2017.godine, a do danas ih je preseljeno svega 19. Prema informacijama kojima raspolažemo, RH planira primijeniti decentralizirani model prihvata i smještaja osoba te nas kao Inicijativu zanima kako i kada će se taj plan provesti, ne bismo li se u različitim dijelovima Hrvatske pripremili za njihov dolazak te također upoznali s time lokalne zajednice.

Odgovori