• Godina dana humanitarne krize u Hrvatskoj: Ne zaboravimo, svi smo ljudi!

    imag1985Prije godinu dana započela je humanitarna kriza u Hrvatskoj, hrvatski građani i građanke pokazali su solidarnost s ljudima koji bježe od rata i nasilja pružajući im pomoć na različite načine i pokazujući kako žele solidarnu Europu. Velik broj ljudi prošao je kroz Hrvatsku, a manji broj se zadržao. Od tada, pa do početka kolovoza ove godine zahtjev za međunarodnu zaštitu podnijela je 831 osoba, od čega je 34 osobe dobilo zaštitu, dok je donesena 81 odluka o odbijanju zahtjeva. Također iako je Europska unija dogovorila kvote po kojima bi svaka zemlja primila određen broj izbjeglica, od 1600 osoba koje se Hrvatska obvezala primiti, do sada smo ih primili samo 14. Zbog toga Inicijativa Dobrodošli podsjeća da se Hrvatska mora usmjeriti na donošenje migracijske i integracijske politike, kojima bi pokazala dobrodošlicu ljudima koji se u njoj nalaze i osigurala im dostojanstvene i kvalitetne uvjete života.
    U nedjelju smo bili u obilasku prihvatnih centara u Šidu, Adaševcima i Principovcu. Iz razgovora s volonterima, zaposlenicima organizacija te izbjeglicama dobili smo procjene da je u Šidu smješteno oko 1500, u Adaševcima oko 550 osoba dok je za Principovac bilo teško procijeniti jer se broj stalno mijenja – ljudi stalno dolaze i odlaze.
    Gotovo svi su se požalili na uvjete smještaja, a ponajviše nedostatak tople vode, što posebno pogađa djecu koja su se mahom porazboljevala, oskudnu i istovrsnu hranu, preduga čekanja na listama za ulazak u Mađarsku te nedostatak prevoditelja. Informacije koje smo saznali iz razgovora s izbjeglicama o pokušajima prelaska srpsko-hrvatske granice istovjetne u dijelu u kojem im se odbija ulazak u Hrvatsku i vraća u Srbiju na dnevnoj razini, no oprečne u dijelu koji se tiče primjene nasilja hrvatske policije.
    Europa se i dalje sve više okreće restriktivnim migracijskim politikama. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u srijedu je u svom govoru o stanju Unije izjavio kako Komisija predlaže unaprjeđenje nove europske obrambene industrije, postavljanje 200 graničnih stražara i 50 vozila na bugarske granice do listopada ove godine, još više nadzora Frontex-a, dokumentaciju ulazaka i izlazaka iz Europske unije automatiziranim registracijskim sustavom i uspostavu Europskih solidarnih trupa, u koje bi se mladi ljudi mogli prijavljivati i reagirati na krize. Inicijativa Dobrodošli apelira na institucije Europske unije da se okrenu integraciji i solidarnoj raspodjeli odgovornosti, a ne militarizaciji – Europa ne smije nasiljem ići na ljude koje od nasilja bježe. U skladu s tim, još jednom podsjećamo Ustavni sud Republike Hrvatske kako se treba očitovati o pola godine starim izmjenama Zakona o obrani i Zakona o nadzoru državne granice prema kojima se omogućava slanje vojske na granice i veće ovlasti policiji, što nije u skladu s ustavnim odredbama.
    I za kraj donosimo vam i kratki film povodom godinu dana od početka humanitarne krize, u nadi da će politike koje Hrvatska kao i ostale zemlje Europe zadržati humanosti i da neće nastaviti s militarizacijom te kriminalizacijom ljudi, već učiniti sve da se zaustave ratovi, kako ljudi ne bi morali bježati iz svojih domova.

Odgovori