• Počelo vraćanje izbjeglica iz Hrvatske

    epa05248130 A refugee looks through a wirefence during a protest demanding the opening of the borders at the border line between Greece and FYROM at the refugee camp of Idomeni, Greece, 07 April 2016. Migrants who refuse to apply for asylum are to be deported to Turkey, in accordance with a tit-for-tat agreement between the European Union (EU) and Turkey on the refugee and migration crisis.  EPA/KOSTAS TSIRONIS

     A refugee looks through a wirefence during a protest demanding the opening of the borders at the border line between Greece and FYROM at the refugee camp of Idomeni, Greece, 07 April 2016. Migrants who refuse to apply for asylum are to be deported to Turkey, in accordance with a tit-for-tat agreement between the European Union (EU) and Turkey on the refugee and migration crisis. EPA/KOSTAS TSIRONIS

    Prema informacijama kojima raspolaže Inicijativa Dobrodošli! od izbjeglica koje su bile zadržane u kampu u Slavonskom Brodu pa bile premještene u Ježevo jer nisu zatražile međunarodnu zaštitu, deportacije izbjeglica, odnosno vraćanje izbjeglica koje nisu zatražile zaštitu u zemlje porijekla, iz Hrvatske su počele ovih dana. Naime, dio osoba koje nisu zatražile međunarodnu zaštitu nalazi se u detencijskom centru u Ježevu koji predstavlja svojevrsni „zatvor“ jer je to objekt zatvorenog tipa u koji je pristup ograničen – tako da su i informacije o uvjetima tamo su šture. Također, započelo je vraćanje izbjeglica iz Europskih zemalja, poput Njemačke i Austrije u Hrvatsku, te se i one smještaju u prihvatilišta za izbjeglice.

    Volonteri Inicijative Dobrodošli!, ali i ostalih organizacija također su prisutni i u prihvatilištima za tražitelje azila u Zagrebu i Kutini te tamo provode različite integracijske aktivnosti koje osobama olakšavaju svakodnevni život. Život u prihvatilištu nije jednostavan, a nedostaje organiziranih programa obrazovanja za djecu koja već mjesecima izbivaju iz škole.

    Prema informacijama iz medija, do 8. srpnja ove godine Hrvatska će zbrinuti prvih 50 izbjeglica koje se nalaze u Turskoj, Grčkoj i Italiji. Pitanje je gdje će te osobe biti smještene i kakvi će im integracijski uvjeti biti omogućeni budući da Hrvatska još uvijek nije izašla s operativnim planom zbrinjavanja. Također, jučer je završila javna rasprava o Zakonu o strancima koji kroz niz mjera uvodi restriktivne odredbe kriminalizacije solidarnosti.

    Od susjeda u Sloveniji stižu pozitivne vijesti – slovenska katolička crkva primat će izbjeglice u područjima gdje imaju smještajnih kapaciteta. To će biti između 50 i 250 osoba. Smatramo kako bi se i hrvatska katolička crkva trebala ugledati na takvu praksu, kao i na poruke koje dolaze iz Vatikana, odnosno od Pape Franje koji je pozvao katolike da prihvate ljude koji su u nevolji i pruže im podršku.

    Prije dva dana grčke vlasti uhitile su 19 aktivista No Border-a i uništile kamp koji su oni organizirali na Lezbosu. Aktivisti su pušteni bez kazni, no poruka je prilično jasna. Kako je to izgledalo možete pogledati ovdje.

    Tri godine nakon što je Hrvatska, zbog pristupanja Europskoj uniji, uvela vizni režim s Turskom,  ponovno je na pomolu ukidanje viza između Turske i Hrvatske, ali ovaj put to vjerojatno neće proći bez teških političkih bitaka. Ipak, u sklopu sporazuma EU i Turske o zaustavljanju osoba koje bježe od nasilja i ratova, EU je obećala Turcima da će do ljeta ove godine ukinuti vize za turske državljane ispuni li Turska dogovorene uvjete. Osim toga, tema posjeta turskog predsjednika Erdogana Hrvatskoj idući tjedan, vjerojatno će biti i deportacije osoba u ovu tzv. „sigurnu“ zemlju. Ne škodi ponoviti kako je Turska sve samo ne sigurna zemlja: to je zemlja u kojoj se uhićuju aktivisti, novinari, vlada medijska cenzura, izbjeglice se smještava u prenatrpane kampove u kojima nema dostojnih uvjeta, s minimum prava koje uživaju, zemlja u kojoj još od završetka Prvog svjetskog rata vlada etnički sukob između Turaka i Kurda.

     

    Ne postoje oni i mi. Svi smo ljudi.

Odgovori